U Haagu otvorena izložba Vlahe Bukovca

U haškom Gemeentemuseumu u subotu navečer otvorena je izložba pod nazivom "Vlaho Bukovac - kozmopolitski Hrvat" koja će na toj lokaciji biti otvorena do 10. siječnja 2010. godine. Izložbu koja obuhvaća 100 djela priredila je Moderna galerija u Zagrebu, a autor koncepcije i teksta u katalogu je povjesničar umjetnosti Igor Zidić.

Izložbu je otvorio hrvatski ministar kulture Božo Biškupić koji je tom prigodom pred velikim brojem posjetitelja istaknuo da je veliki hrvatski slikar Bukovac bio građanin Europe. Ono za čime mi danas težimo - da suvremenu Europu danas živimo, Bukovac je ostvario krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Stoga se, kazao je Biškupić, slobodno može reći da je i danas u Hrvatskoj prisutan duh kozmopolitizma čemu je pridonio i ovaj veliki umjetnik.

U zbližavanju kultura zemalja Europske unije, a ovdje je posebno riječ o Nizozemskoj kao članici i Hrvatskoj kao budućoj članici, ovakvi susreti imaju važnu ulogu, istaknuo je ministar te dodao da intenzivna suradnja s haškim muzejem Gemeentemuseum započela prije tri godine kolosalnom izložbom "Haška škola, Van Gogh i Modrian" koja je bila predstavljena u Galeriji Klovićevi dvori.

Bukovčeva izložba u Den Haagu dosada je najopsežnija prezentacija Bukovčeva opusa u Europi, posebno priređena za ovaj prestižni haški muzej.

Biškupić je dodao da predstaviti stotinu najboljih djela međunarodnoj javnosti znači pokazati likovnom svijetu da se hrvatska slikarska moderna na visokoj razini odmjerava s pulsiranjem onodobne europske produkcije.

Izložba otvara vrata spoznaji da je Bukovac po značaju doprinosa europskoj modernoj baštini nastavljač prinosa hrvatskih slikarskih velikana iz prošlosti koji su svoj neprijeporni identitet ugradili u kozmopolitsku matricu renesansne Europe.

Kao primjer naveo je vrsne majstore Julija Klovića i Andriju Medulića. Četiri stoljeća kasnije Bukovac je imao istu ulogu kao oni pa ga se nerijetko prikazivalo talijanskim majstorom, a uloga koju je odigrao u hvatanju priključka malih sredina s maticom slikarske moderne u Parizu bila je velika i ključna, rekao je Biškupić.

Čestitao je autoru izložbe Igoru Zidiću i svima koji su doprinjeli realizaciji ovog velikog izložbenog projekta.

Autor izložbe Igor Zidić u katalogu je istaknuo da je ova izložba najvažniji izlazak Bukovčeva opusa iz njegova hrvatskog 'rezervata' u isto tako njegovu Europu. Podsjećajući na veliki Bukovčev opus istaknuo je da je njegovo djelo počelo od akademizma prema realizmu, impresionizmu i simbolizmu. Osim što je bio vrlo talentiran umjetnik školovao se i učio od tada vrhunskih majstora. Boravio je u Parizu, Beču i Pragu, a vrhunska djela nastala su u Zagrebu i Bukovčevom rodnom Cavtatu.

Međunarodna je kritika od 80-ih godina 19. stoljeća vidjela u njemu velikog majstora i tako ga je tretirala na najvećim svjetskim izložbama onoga vremena i u najjačoj konkurenciji. Nalazila je da je Bukovac umjetnik koji se neprestance usavršava na svome polaganom i opreznom putu u modernost, da je umjetnik koji obnavlja svoj jezik, pa je istodobno i tradicionalan i moderan i svoj. Istaknuo je neke godine važne za Bukovčev opus vezane za Hrvatsku i to sudjelovanje u prijenosu čelične konstrukcije hrvatskog paviljona sa Svjetske izložbe u Budimpešti 1897. u Zagreb i podizanje Umjetničkog paviljona 1898. u kojemu je iste godine organiziran Hrvatski salon. (hina/metro-portal)