Trump sad okružen još samo ulizicama

Popis bivših dužnosnika Trumpove vlade je već vrlo dug i na njemu je i mnogo imena koja nisu vrijedna da ih se pamti. Ali ime koje će doći na taj popis koncem veljače je bez sumnje najvažnije i vjerojatno će imati najozbiljnije posljedice: James Mattis.

Šef Pentagona je ovog četvrtka u pismu od dvije stranice najavio svoju ostavku nakon što je Trump objavio povlačenje američkih snaga iz Sirije. Mattisovo pismo je izuzetno: s jedne strane, zato jer ne sadrži baš niti jednu lijepu riječ o Trumpu. A s druge, zato jer u njemu piše kako odstupa jer je njegovo gledište na vanjsku i obrambenu politiku SAD u potpunom sukobu s mišljenjem Trumpa. Ni jedno, niti drugo zapravo ne čudi.

Mattis je bio jedini član Trumpove vlade koji niti na sjednicama nije tek govorio hvalospjeve Trumpu - veličanje predsjednika čiji stil vladanja više liči na autokraciju nego na demokraciju.

Trumpov čovjek, ali...

Ali za razliku od drugih, Mattis je barem pokušao ublažiti ili čak spriječiti neke odluke koje je smatrao nerazumnima. Nedugo nakon izbora 2016. još i prije nego što je Trump položio prisegu, Mattis se javno usprotivio budućem predsjedniku: on nije mislio da bi mučenje trebalo ponovno uvesti kao metodu u saslušavanju. Mattis je želio i da SAD ostanu kod sporazuma s Iranom o atomskoj energiji, makar je i sam sumnjao u učinkovitost tog dogovora. Ministar obrane je bio skeptičan i kad je Trump počeo zveckati oružjem prema Sjevernoj Koreji, ali je također ostao nepovjerljiv i prema najnovijem prijateljstvu Trumpa s Kim Jong Unom.Da budemo jasni: Mattis je bio član Trumpove vlade i također je sudjelovao u čitavom nizu užasnih odluka, bilo da je to odvajanje djece od roditelja migranata na granici prema Meksiku ili odluka o zabrani ulaska osoba iz određenih zemalja.

Mattis je proturječio i često izraženoj Trumpovoj želji povući američke snage iz Afganistana i Sirije. Trumpov tweet kako će povući sve vojnike iz Sirije je bila tek kap koja je prelila čašu.

Kod još jedne teme su Trump i Mattis uvijek bili različitog mišljenja: kod NATO-a. Još u predizbornoj borbi je Trump ovo transatlantsko savezništvo označio kao „suvišno" - to nikad nije baš posve demantirao jer eto, on tako misli o NATO-u. Tu ne može biti jasnija razlika prema Mattisu: kao general sa četiri zvjezdice koji je nekad i zapovijedao tim savezom, za Mattisa je NATO od krucijalne važnosti. Isto tako, u susretima s uplašenim europskim partnerima je uvijek iznova ponavljao tu svoju podršku.

Nasuprot tome, Trump ne vjeruje u trajne saveze, ne vjeruje u zajedničke vrijednosti ili pouku iz povijesti. Za njega je sve tek posao, samo deal. Takvo gledište je bilo u jasnom sudaru s Mattisovim poimanjem gdje u prvom redu stoje dugogodišnja partnerstva i zajedničke vrijednosti - što je uglavnom bio i stav svih dosadašnjih američkih predsjednika.

Odlazi partner Europljana

Ono što je tako važno u Mattisovoj ostavci jest činjenica da time odlazi posljednji utjecajni ministar u Trumpovoj vladi čije je gledište o svijetu i ulozi SAD slično najvažnijim partnerima u Europi. Za predsjednike država ili vlada Europe je Mattis bio posljednja prepreka protiv potpuno neuračunljivog i neodgovornog američkog predsjednika, makar je utjecaj Mattisa već počeo popuštati u posljednje vrijeme. Ali ipak, on je bio saveznik koji sad napušta političku pozornicu. Utoliko i Europa i NATO sad moraju biti spremni na sve.

Kad Mattis napusti svoj položaj koncem veljače, Trump će ostati okružen samo još ulizicama koji rade samo za jednog čovjeka i govore samo ono što njihov šef želi i čuti. To je itekako opasna perspektiva za svijet, tim više što još nije prošla niti polovica Trumpovog mandata.

U svojoj nedavnoj bezobzirnoj podršci čelništvu Saudijske Arabije nakon ubojstva novinara Kashogija, Trump je još jednom ponovio: „America First! Svijet je vrlo opasno mjesto."

Možda će zvučati pretjerano i kao paničarenje, ali Mattisova ostavka bi Trumpu mogla ostaviti prostora da te njegove riječi postanu takva istina kakvu si dosad još nismo usudili ni zamisliti.