Trgovinski rat EU i Kine

Iako se trgovinska razmjena Kine i Europske unije polagano smanjuje, hladni trgovinski rat se, čini se, zahuktava. Usprkos očiglednim prednostima uvoza jeftine kineske robe poput solarnih panela ili električnih automobila, EU snažnim državnim protekcionizmom štiti svoje tržište rastućim carinama na kinesku robu, uz istovremeno optuživanje Kine za sličnu istu, ali masovno uspješniju politiku. No, ovaj put Peking uzvraća udarac Europskoj uniji i prijeti carinama na europske poljoprivredne proizvode, priču donosi Politico.

Dok Kina čeka zaključke Europske komisije u istrazi o kineskoj državnoj pomoći tamošnjoj industriji električnih vozila, Peking upozorava da će sve uvozne carine koje EU nametne izazvati brzu reakciju i da će ići dalje od već uvedenih nameta na uvoz francuske rakije i proširit će se na cjelokupnu europsku poljoprivredu.

Antidampinške istrage

Politico prenosi informacije iz Global Timesa prema kojima su prvi na udaru svinjetina i mliječni proizvodi. Tijekom posljednja dva tjedna objavljeno je da kineska vlada razmatra antidampinške istrage o uvozu ovih vrsta hrane. Njihov izvoz 2023. godine iznosio je gotovo pet milijardi eura ili četvrtinu izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a azijskom divu i dva posto ukupnog izvoza.

"Kinesko tržište je ključno za europski sektor svinjskog mesa. Jedan od razloga je veličina koju Kina ima - sam obujam kineskog tržišta toliko je velik da ga nitko ne može zanemariti", rekao je Joris Coenen, menadžer u belgijskom Uredu za meso, tijelu za koordinaciju izvoza za Politico, nastavivši:

"1,4 milijarde kineskih potrošača voli svinjsko meso i jede ga više nego ostatak Azije i Afrike zajedno. Drugi razlog... je taj što u Kini možemo prodavati proizvode po cijeni od kilograma koji se na unutarnjem tržištu praktički smatraju otpadom - nusproizvodi, ono što mi zovemo 'iznutrice'". 

"Zapadni potrošači ne jedu njuške, uši i repove, ali u Kini se ti proizvodi, koji čine petinu težine trupa, mogu prodati skuplje od šunke i buta". Masa i neobičan apetit dobitna su kombinacija koja privlači proizvođače mesa posvuda, piše Politico.

Ako Kina uvede antidampinške namete EU, naši poljoprivrednici imaju problem: proizvođači iz EU-a ne mogu lako preusmjeriti količinu planiranu za Kinu na (druga) tržišta u razvoju poput Vijetnama i Filipina. Carine su trenutno 12 posto. Podignite ih na 20 posto i izvoznici su u problemu.

Manje mesa u prehrani

Izvoz svinjskog mesa u Kinu premašio je sedam milijardi eura 2020., nakon što je epidemija afričke svinjske kuge (ASK) prisilila zemlju da uništi jednu četvrtinu svojih stada, ali je pao na ispod tri milijarde eura prošle godine, kako se populacija životinja oporavila, a ljudi su jeli manje mesa tijekom krize troškova života. Carine ili ne, nekonkurentne cijene europske svinjetine znače da će ta brojka opet pasti ove godine, prema procjenama Komisije, piše Politico.

"Zatvorenička dilema"

Uvoz mlijeka iz EU u Kinu se već smanjio, stoga šok za mljekare neće biti tako velik, ali mogao bi za vinare, odnosno primarno za Talijane koji su najveći EU izvoznici vina. Kineska potrošnja vina pala je za 60 posto od 2019., prema nedavnom izvješću Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino, no ukupni uvoz alkohola u Kinu, iz EU se ne smanjuje. No, i tu Kina igra Europsku igru, stoga je naredila antidampinške istrage nad uvozom francuskih konjaka i amara.

Također, kao odgovor na EU sprečavanje uvoza kineskih električnih automobila.

Čini se da dvije velike svjetske sile igraju Stanfordsku igru "Zatvoreničke dileme", dok smo svi mi i klima zapravo taoci. Prema "Zatvoreničkoj dilemi" najbolji izlaz iz ove situacije je surađivati dokle god drugi igrač surađuje. Kada drugi igrač prestane surađivati, onda krug kazne, pa ponovna suradnja, sve dok se situacija ili ne riješi, ili završi loše po jednog, ili oba igrača.