Treba li jačati odnos EU i Kine?

Ne samo zapadni donositelji odluka, nego i srednjoeuropska javnost podijeljena je oko toga kako upravljati gospodarskim odnosima s Kinom. Anketa koju je proveo CEPER u 12 zemalja regije pokazuje da ne postoji jasna potpora građana niti za jačanje niti za slabljenje gospodarskih veza s Narodnom Republikom. Relativna većina je za bližu ili nepromijenjenu suradnju, dok prekid veza nije za srednjoeuropske građane.

Inicijativa Pojas i put Narodne Republike Kine u rujnu je obilježila svoju 10. obljetnicu. Tijekom proteklih desetljeća, zahvaljujući toj inicijativi i drugim projektima, razvile su se snažne gospodarske veze između srednje Europe i Kine. Prema Eurostatu, Kina je bila najveći partner EU-a s najvećom vrijednošću izvoza 2022. Dok je 2002. uvoz iz Kine iznosio 7,8% ukupnog uvoza robe EU-a, do 2022. 20,9% uvoza EU-a potjecalo je iz Kine. Postoji rastuća međuovisnost između europskih država članica i azijske zemlje s kojom se zapadni donositelji odluka pokušavaju uhvatiti u koštac strategijom smanjenja rizika.

CEPER je proveo ispitivanje javnog mnijenja u 12 srednjoeuropskih zemalja kako bi bolje razumio što srednjoeuropski građani misle o odnosu svoje zemlje i Kine. Po 1000 ispitanika iz svake od 12 proučavanih europskih zemalja upitano je podržavaju li jačanje ili slabljenje gospodarskih veza između Kine i njihove zemlje. Odgovarajući na ovo pitanje, ispitanici su mogli birati između podrške slabljenju ili jačanju gospodarskih veza između Kine i njihove zemlje ili želje da gospodarske veze ostanu nepromijenjene na sadašnjoj razini.

CEPER je pronašao podjelu između sjevera i juga po pitanju Kine. Postoji 6 srednjoistočnoeuropskih (uglavnom južnih) zemalja u kojima relativna većina javnosti podržava jačanje gospodarskih odnosa s Kinom, dok u još 3 regionalne (uglavnom sjeverne) zemlje relativna većina podržava zadržavanje gospodarskih odnosa na sadašnjoj razini.

Bugarska i zemlje bivše Jugoslavije pripadaju prvoj skupini. Jačanje gospodarskih veza s Kinom želi 50% Crnogoraca, 48% Srba i 49% Slovenaca. I u Hrvatskoj (38%), Sjevernoj Makedoniji (33%) i Bugarskoj (42%) najveći udio ispitanika podržava jače gospodarsko povezivanje. 34% ispitanika iz Sjeverne Makedonije, zemlje kandidata za EU i članice NATO-a, nije moglo (ili je odbilo) odgovoriti na ovo pitanje.

Zemlje s opreznijim stavom prema Kini imaju jače odnose sa SAD-om. U Rumunjskoj 42%, u Slovačkoj 47% i u Češkoj 49% stanovništva ne bi promijenilo trenutnu razinu gospodarskih veza s Kinom. Odnosno, ne bi ni produbili, ni oslabili trgovinske odnose s Narodnom Republikom. Među njima je rumunjsko društvo najkritičnije: 35% Rumunja želi oslabiti ekonomske odnose s Pekingom, što je 11 postotnih bodova više nego u bilo kojoj drugoj zemlji u regiji.

Postoji i treća, prilično neodređena skupina srednjoeuropskih zemalja. U tim zemljama jaz između onih koji preferiraju 'ekonomičnije odnose' i onih koji se zalažu za nepromijenjene odnose nije značajan. U Austriji je razlika samo 8, u Poljskoj 7, a u Mađarskoj 1 postotni bod. Niti jačanje, niti slabljenje ili zadržavanje ekonomskih odnosa nepromijenjenima nema više od 40% podrške u tim društvima. Za dublje odnose zalaže se 28% Austrijanaca, 34% Mađara i 27% Poljaka. 22% Austrijanaca i Mađara, dok 13% Poljaka želi slabije trgovinske odnose s Kinom.

Općenito, slabljenje veza s Kinom nije podržano ni u jednoj od proučavanih zemalja. Većina ispitanika cijeni gospodarske veze s Kinom i - posebno u južnijim zemljama u regiji - vidi potencijal u širenju trgovinskih odnosa. Međutim, to ne znači da strategija smanjenja rizika ne bi bila popularna. Pitanje je samo što to točno znači.