Tko će na čelo Europske unije?

Nad zgradom Vijeća Evrope u Bruxellesu, gdje se danas predvečer sastaju šefovi država i vlada EU-a na redovnom samitu, nadvili su se tamni olujni oblaci. "Potrebna je jedna pročišćavajuća ljetna oluja da bi se moglo jasno vidjeti u ovoj izmaglici", kaže jedan iskusni EU diplomat na marginama brojnih brifinga i razgovora koji prethode samitu.

Ali, nitko ne zna kako rastjerati sumaglicu oko najvažnijeg pitanja - odabira osoblja za vrh Europske unije. Nakon izbora za Europski parlament koji su se održali krajem svibnja, sada treba naći ljude za pet funkcija: predsjednika ili predsjednicu Komisije EU-a, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske središnje banke, te za funkciju visoke predstavnice (ili predstavnika) za vanjsku i sigurnosnu politiku. Na posljednjem samitu prije tri i pol tjedna, samo dva dana nakon izbora, odlučeno je da na najmanje dvije pozicije trebaju doći žene.

Teška potraga za većinom

Više od toga nije bilo moguće dogovoriti, jer za rukovodeće pozicije je potrebno jedinstvo 28 šefova država ili vlada u Europskom vijeću, kao i većina u novoizabranom Europskom parlamentu. Novi klubovi zastupnika u parlamentu vjerojatno nisu došli do zaključka kojeg bi to od "Spitzenkandidaten" iz svojih redova mogli izabrati za predsjednika Europske komisije.

Na izborima za Europski parlament oslabljeni su postojeći veliki blokovi, kao što su to Kršćanski demokrati i socijaldemokrati, dok su Liberali, Zeleni i desni populisti ojačali. Za stabilnu većinu neophodna je suradnja između gore navedene četiri grupe, jer s petima, desnim populistima, nitko ne želi u koaliciju. Kršćanski demokrati, najjača frakcija, insistira na tome da predsjednik Komisije EU-a bude šef njemačkog zastupničkog kluba Manfred Weber (CSU), ali to ne samo da žestoko odbacuju druge stranke u parlamentu, nego i neki šefovi država i vlada u Europskom vijeću. Inače, Vijeće EU-a ima pravo predložiti kandidata, a bez tog prijedloga EU Parlament ne može donijeti nikakvu odluku.

Zbog toga se u Europskom parlamentu već tri tjedna održavaju intenzivni razgovori između klubova zastupnika, u političkim strankama, i s Vijećem EU-a. Na tim razgovorima grmi i sijeva - kao i vani na ljetnoj vrućini u Bruxellesu, ali bez obzira na to "proces nije rezultirao nekim zaključkom", smatra jedan visoki diplomat EU-a. Iz tog razloga neće biti ni rješenja za paket od pet osoba na današnjem samitu, u kojem će se morati uzeti u obzir ne samo stranke, nego i nacionalna distribucija unutar EU-a.

Ukoliko Nijemci dobiju neki od mandata, onda će to htjeti i Francuzi. S druge strane, Istočni Europljani ili zemlje na jugu ne smiju se osjećati zapostavljenima i mora se pronaći ravnoteža između malih i velikih, kao i onih koji više daju u budžet EU i onih koji iz njega više primaju. A pored toga, i određene sposobnosti, jezične vještine, te pravi rod također bi trebali doprinijeti odabiru pravih kandidata.

Rok: početak srpnja

S obzirom na to da se ovdje radi o presudnoj odluci za budućnost EU-a, može se mirno pričekati s odlukom, kaže jedan visoki dužnosnik koji je sudjelovao u pripremama za samit. "Imamo stopostotnu šansu da pronađemo rješenje do početka srpnja", rekao je ovaj dužnosnik. Jer, Europski parlament 2. srpnja namjerava imenovati svog predsjednika na konstituirajućoj sjednici, odnosno sastaviti dio kadrovskog paketa, koji sam parlament može odrediti. Ako do tada ne bude jasno tko će dobiti preostale mandate, cijela jednadžba neće biti moguća.

Moguće je i da šefovi država i vlada danas iz svojih rukava izvuku još više kandidata, na koje do sada nitko nije računao. Bivši zastupnik Europskog parlamenta Elmar Brok (CDU) za DW je izjavio da apelira na Vijeće i Parlament EU da djeluju odgovorno. Predsjednik Europske komisije treba biti onaj tko raspolaže većinom u Europskom parlamentu, navodi on i dodaje: "To može biti kandidat druge najveće stranke, ali naravno, kandidat najvećeg zastupničkog kluba, izborni pobjednik, ima pravo da prvi traži većinu."

Drugim riječima: ako demokršćanin Manfred Weber ne osigura većinu, onda bi Frans Timmermans, kandidat socijaldemokrata, mogao preuzeti loptu. Ili možda Margaret Vestager, iz redova liberala, koja se nije pojavila u izbornoj kampanji kao "vodeća kandidatkinja", ali navodno ima podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

I još malo zaštite klime

Sadašnji predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk, koji odlazi s dužnosti ove jeseni najavio je prije samita da su razlike još uvijek velike, ali da postoji volja da se donese odluka do početka srpnja. On će, izjavio je Tusk, i dalje voditi razgovore „jedan-na-jedan" sa šefovima vlada kako bi se približilo konačnoj odluci.

Donald Tusk je podsjetio i da će se na Samitu razmatrati i pitanja poput Strateške agende EU-a za narednih pet godina. Posebnu ulogu treba imati i klimatska politika, koja je jako prisutna u javnoj raspravi u nekim državama članicama EU-a.

Mnogi šefovi država i vlada smatraju da bi se Europska unija trebala obvezati da do 2050. godine gospodari bez emisije ugljičnog dioksida. S druge strane, neki drugi dužnosnici, posebno oni u Istočnoj Evropi, još uvijek sumnjaju može li to i ako da, kako, poži za rukom. Stoga, vjerojatno neće biti odluka o klimatskoj politici i tema će se i dalje odlagati. I kada je ovo u pitanju, tamni oblaci i dalje ostaju na nebu. Prijeti nevrijeme.