Tijekom 2008. diplomiralo 22 posto studenada više nego u 2007.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2008. na hrvatskim visokim učilištima diplomiralo je 22 posto više studenata nego u prethodnoj godini, njih 25.573.

Te je godine bilo i više studentica koje su diplomirale nego ranije, 58,7 posto, što je za 0,6 posto više nego godinu dana ranije. Redovitih studenata bilo je 69,6 posto, od čega je njih 33,3 posto samo snosilo troškove studija.

Najviše je studenata diplomiralo na fakultetima, njih skoro 80 posto, na veleučilištima 13,5 posto, na visokim školama 5,4 posto, a na umjetničkim akademijama 1,4 posto.

S obzirom na godine života najviše je diplomanata bilo između 21 i 23 godine (39,6 posto), potom od 24 do 26 godina (30,6 posto), a najmanje je bilo mlađih od 21 godinu (4,3 posto). Onih starijih od 30 godina bilo je 14,5 posto.

Prema "starom" programu diplomiralo je oko 73 posto studenata, ostali su diplomirali prema bolonjskom procesu, od čega oko 56 posto na sveučilišnome preddiplomskom studiju.

Akademski stupanj magistar znanosti stekao je 871 kandidat - 67,7 posto, akademski naziv magistar oko 14 posto, a sveučilišni specijalist 18,2 posto kandidata. Udio žena je 54,5 posto.

Približno 70 posto kandidata koji su magistrirali ili završili poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij bilo je na Sveučilištu u Zagrebu, potom u Osijeku (12 posto), Rijeci (7,7 posto), Splitu (7,5 posto), Puli (1,4 posto), Dubrovniku (0,9 posto), Zadru (0,7 posto), a izvan sveučilišta 2,1 posto.

Najveći broj magistarskih radova bilo je iz područja društvenih znanosti (57,7 posto) i tehničkih znanosti (13,7 posto) te prirodnih i humanističkih znanosti s po oko sedam posto. Najmanje je magistarskih radova bilo iz umjetničkog područja, 0,8 posto.

Prosječna starost magistara znanosti, magistara i specijalista je 36,5 godina, taj prosjek za žene je 35 godina, a za muškarce 38.

Kandidata je najviše zaposlenih u djelatnostima obrazovanja (20,6 posto), javne uprave i obrane, obveznog socijalnog osiguranja, stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti, financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja, a 4,1 je nezaposleno.

Troškove studija samo je platilo 57,6 posto kandidata, 33,2 posto poslodavac, a 5,4 posto Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Od ukupno 494 doktora znanosti u Hrvatskoj najviše ih je doktoriralo u Zagrebu (81,8 posto), najmanje u Puli (0,4 posto), a tu titulu je stekao jednaki broj muškaraca i žena.

U više od 70 posto slučajeva doktorska disertacija bila je istog znanstvenog područja kao magistarski rad, najviše iz biomedicine i zdravstva (oko 25 posto), potom društvenih i prirodnih znanosti (oko 19 posto), a najmanje, oko sedam posto, iz biotehničkih znanosti.

Prosječna starost doktora znanosti je 40 godina, i tu su žene u prosjeku mlađe od muškaraca (39 u odnosu na 41 godinu).

Najviše doktora znanosti je zaposleno u području obrazovanja (52,4 posto), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (19,6 posto), a 0,5 posto ih je nezaposleno.

Troškove je većinom platio poslodavac (38,1 posto) i Ministarstvo (33 posto), a njih oko 28 posto doktorski studij platili su sami. (hina/metro-portal)