Sveučilišta u doba korone: digitalna klopk

"Lockdown nas je u potpunosti zatekao", priznaje profesor Bernhard Kempen iz Saveza njemačkih visokoškolskih ustanova. Od danas do sutra su pretrpane predavaonice njemačkih sveučilišta sa zdravstveno-političkog stanovišta postale potpuno neprihvatljive.

Kontakti docenata i studenata, nužni za normalno odvijanje nastave, smanjeni su na minimum. Knjižnice su zatvorene, narudžba je moguća jedino preko interneta. I nastava je prebačena u virtualni svijet. Predavanja su snimana i prenošena preko interneta. "Nekog velikog oduševljenja zbog ovog digitalnog oblika nastave baš i nije bilo ali nitko nije odbijao ovakvu nastavu", kaže Kempen.

Cilj je bio svim studentima omogućiti uspješni semestar usprkos silnim ograničenjima. Razmišljalo se, kako govori Kempen, i o "preskakanju" semestra tj. zamrzavanju nastave. No od toga se odustalo zbog toga što se htjelo izbjeći da studenti gube vrijeme što bi se moglo negativno odraziti na njihovu karijeru. Tako je na kraju prelazak na virtualnu nastavu uspio. "Ne posvuda s istim uspjehom ali sve u svemu, možemo biti zadovoljni", kaže Kempen.

Studentima nedostaje razmjena uživo

No mnogi studenti su se suočili s ograničenjima ovakvog studiranja. "Nemam baš najbolje računalo", "Nemam internet kod kuće", "U studentskom domu nemam mira za praćenje nastave", "Ja to ne mogu sam, nedostaje mi direktna razmjena s ostalim studentima ili docentima". To su samo neke od pritužbi na novi režim studiranja.

Glasnogovornica nekoliko interesnih studentskih udruga u Berlinu Amanda Steinmaus govori o brojnim ponudama mnogih sveučilišta koja su iznajmljivanjem prijenosnih računala htjela pomoći onim studentima koji nemaju sredstava za nabavku laptopa. Mnogi su zbog pandemije ostali bez poslova kojima su financirali svoj život, poput rada u gastronomiji ili na sajmovima.

Samo 11 posto studenata u Njemačkoj prima državnu potporu za studente tzv. BAFÖG. ostali su prisiljeni raditi pored studija. Za vrijeme lockdowna vlada je onima koji su ostali bez posla na raspolaganje stavila 500€ mjesečno. No to se odnosi samo na one koji su pretrpjeli gubitke zbog korona pandemije. "Koji put je teško dokazati da je financijska krizna situacija nastupila upravo zbog pandemije", kaže Steinmaus.

Prednosti i mane

Većini se ipak dopadaju nove slobode: "Više ne moram svaki dan na fakultet", "Online predavanja mogu rasporediti po potrebi i pogledati više puta ako nešto ne razumijem" su samo neke od pozitivnih reakcija na studij u doba korone.

Od nekih docenata dolazi i primjedba da ovakav način studiranja neke navodi na "varanje" na ispitima koji su također održavaju u uvjetima virtualnog korona-studiranja.

Bernhard Kempen iz Saveza njemačkih visokoškolskih ustanova uzima studente u obranu: "Oni su nevjerojatno disciplinirani a to se vidi i iz odaziva kad su u pitanju digitalne vježbe ili predavanja". Istodobno hvali i nadležna pokrajinska ministarstva. Ona su na vrijeme donijela zakonske promjene koje su omogućile polaganje ispita u izvanrednim situacijama.

Važan osobni kontakt

Korona promjene su posebno pogodile brucoše koji su se nakon bezbrižnog vremena u školi i kod roditelja odjednom našli u novoj sredini i to pod izvanrednim uvjetima. Mnoga sveučilišta su ipak uspjela organizirati popularne orijentacijske tečajeve za početnike.

No i docentima i studentima viših semestara također nedostaje osobni kontakti. Svi su oni svjesni da, usprkos naporima za kakvo-takvo održavanje nastave, potpuni online studij nije moguć. "Toliko dugo dok se ne pronađe cjepivo, sveučilišta će i dalje biti bez masa studenata", kaže jedan profesor. I dodaje: "Ono što nam je u ovom trenutku najmanje potrebno je da fakulteti postanu nova legla širenja zaraze."

6.000 od oko 26.000 docenata na njemačkim sveučilištima je potpisalo otvoreno pismo u kojem se tematizira budućnost visokoškolske nastave i zadržavanje "nastave s prisutnim ljudima".

Strah od prevlasti virtualnog sveučilišta

Ovdje se fakulteti opisuju kao "Mjesta susreta" a studij kao važno životno razdoblje u kojem se sakupljaju poznanstva i stvaraju mreže koje ostaju čitav život. "Sveučilišno obrazovanje se temelji na kritičnoj, kooperativnoj i povjerljivoj razmjeni između samosvjesnih jedinki. I živi od razgovora uživo."

U pismu se izražava bojazan da bi kroz "digitalni iskorak" mogli nestati ovi važni elementi. Dakle strah da bi se, sada kada se vidi da je mnogo toga moguće u virtualnom svijetu, pravi, osobnim kontaktima prožet život na sveučilištu, mogao nestati.

Kod mnogih se pojavila bojazan da politika misli da se virtualizacijom i digitalizacijom može uštedjeti na nastavnom osoblju. No Bernhard Kempen tvrdi kako ne postoji trend u ovom smjeru. "Naravno da će se nastava dalje prilagođavati digitalnom vremenu no radi se o nadopuni a ne o nadomjestku za klasičnu nastavu. Znanost živi od dijaloga", zaključuje.