Svečanosti povodom obljetnice pada Berlinskog zida

Njemačka će brojnim svečanostima 9. studenog proslaviti 20. godišnjicu pada Berlinskog zida a središnjoj svečanosti pod nazivom "Svečanost slobode" pred Brandenburškim vratima bi trebali nazočiti bivši i sadašnji državnici iz cijelog svijeta.

Svečanosti povodom 20. godišnjice pada Berlinskog zida započinju susretom njemačke kancelarke Angele Merkel s američkom ministicom vanjskih poslova Hillary Clinton. U poslijepodnevnim satima Angela Merkel će zajedno s bivšim sovjetskim i poljskim predsjednicima Mihailom Gorbačovom i Lechom Walesom prijeći preko mosta na kojem se do ujedinjenja dviju njemačkih republika nalazio granični prijelaz Bornholmer Strasse.

Navečer bi se ispred Brandenburških vratiju, koja su se nalazaila točno na granici nekadašnjeg Istočnog i Zapadnog Berlina, trebala održati "Svečanost slobode" kojoj bi osim spomenutih državnika trebali nazočiti predsjednici Rusije i Francuske Dimitriji Medvedev i Nicolas Sarkozy, britanski premijer Gordon Brown kao i predsjednici Europskog parlamenta i Europske komisije Jerzy Buzek i Manuel Barroso. Svečanost bi trebala biti okončana simboličnim rušenjem domina na mjestu na kojem se nekada nalazio Berlinski zid.

Svečanosti povodom 20. godišnjice pada Berlinskog zida održavaju se i u mnogim diplomatskim predstavništvima Njemačke u svijetu. U Zagrebu će ispred njemačkog veleposlanstva biti otkriven dio Berlinskog zida, kojeg je Hrvatskoj poklonio berlinski poduzetnik Axel Brauer.

Nijemci 9. studenog slave dan kada je građanima Njemačke demokratske republike po prvi put nakon gradnje zida 1961. bilo omogućeno nesmetano prelaženje granice prema zapadu. Do toga je došlo nakon tjedana mirnih prosvjeda građana i polaganog osipanja državnog vrha NjDR-a. Sam čin otvaranja granica također je bio plod nefunkcioniranja vodećih struktura. Naime, 9.studenog 1989. u večernjim satima tadašnji glasnogovornik istočnonjemačke vlade Guenter Schabowski održao je konferenciju za tisak na kojoj je najavio mogućnost prelaska granice prema zapadu bez prethodnog odobrenja vlasti. Na pitanje jednog novinara kada bi ta odreba trebala stupiti na snagu Schabowski je nepripremljen i bez prethodne konzultacije s vladom odgovorio: "Po mojim saznanjima, odmah".

S obzirom da je ta konferencija bila prenošena uživo građani Istočnog Berlina pohrlili su prema graničnim prijelazima gdje su neobaviješteni graničari oko 23 sata popustili pritisku građana i otvorili granicu nakon čega se u cjelom Zapadnom Berlinu slavilo da jutra.

U ispitivanju javnog mnijenja što ga je u četvrtak navečer objavila javna TV postaja ZDF, 20 godina nakon pada Berlinskog zida 86 posto svih građana Njemačke ovaj povijesni događaj smatra ispravnim i pozitivnim činom. Na istoku zemlje je postotak s 91 viši a na zapadu s 85 posto nešto manji od prosjeka. Podjela u raspoloženju istočnog i zapadnog dijela zemlje vidljivija je po pitanju oko toga tko je više profitirao od ujedinjenja gdje svaka strana drugu stranu vidi kao profitera. Troškovi njemačkog ujedinjenja ekonimisti procjenjuju na 1,6 bilijuna eura.

Osim pada berlinskog zida, 9. studeni je povezan i s nekoliko drugih važnih događaja u njemačkoj povijeti. 1938. dogodila se tzv. Kristalna noć kojem je započeo sustavni progon europskih Židova a 1918. je proglašena i prva Njemačka Republika. (hina/metro-portal)