Sve manja popularnost Angele Merkel

Ako je bilo dvojbi oko političkih stranaka, golema većina Nijemaca je donedavno bila uvjerena kako je kancelarka Merkel prava osoba na tom položaju. Pola godine nakon prošlih izbora 2013. to je mislilo tri od četiri upitana građana Njemačke, ali sad, pola godine nakon posljednjih izbora to misli tek nešto pola birača: 57%, njih 40% izrijekom misli da ona nije podesna osoba.

I radom vlade koalicije kršćanskih demokrata i socijaldemokrata, makar je potrajalo da uopće bude formirana duže nego ikad u povijesti ove države, nije zadovoljno 64% građana Njemačke. Zanimljivo je da to nije mišljenje samo pristaša oporbenih stranaka, nego i onih koji su birali SPD. Jedino kod birača CDU/CSU njih većina je zadovoljna vladom, makar je i kod njih većina tijesna: 55%.

Tek još 51% za CDU/CSU i SPD

Kada bi ove nedjelje bili izbori, još uvijek bi CDU/CSU i SPD uspjeli stvoriti većinu u parlamentu, ali ta većina bi doista bila tijesna. Socijaldemokrati su ostali kod svojih vrlo skromnih 18%, kršćanski demokrati su izgubili jedan postotak i pali na 33%.

Još su poraznije ocjene o novim ministrima: još su dobro prošli ministri gospodarstva Altmeier (55% misli da je to dobra postavka), donekle su zadovoljni čak i socijaldemokratskim ministrom financija Scholzom (49%), a  njih samo 29% misli da je Heiko Maas loš ministar vanjskih poslova, makar samo njih 43% misli da je dobar.

No dugotrajna ministrica obrane von der Leyen sve više građanima smeta: lošim izborom to smatra 54% građana. Za petama joj je i ministar unutrašnjih poslova, CSU-ov političar Seehofer za kojeg 51% birača misli da je to krivi čovjek na tom mjestu..

Ipak, golema većina građana se slaže kako je sve veća razlika između bogatih i siromašnih u ovoj zemlji veliki ili čak veoma veliki problem: njih 83%, makar je to bio i naglasak kancelarke Merkel na njenom prvom obraćanju Bundestagu ove vlade i imperativ njenog socijaldemokratskog partnera. Doduše, to mišljenje se očito različito tumači jer se tom tvrdnjom mnogo više slažu građani koji su birali oporbu nego vladajuće stranke. Na prvom mjestu su birači ljevice (97%), slijedi AfD (93%) i podjednako iznenađenje: birači liberala (88%). Razmjerno najmanje zabrinuti tim problemom su birači Merkeličinog CDU-a (75%).

Šaroliko je i kod mišljenja, da li je problem razlika između islama i drugih vjera: to ukupno smatra 67% upitanih problemom ili velikim problemom. I tu predvode birači AfD-a (87%), podjednako je među biračima liberala i CDU/CSU-a (74, odnosno 73%), najmanji problem je to za ljevicu (48%).

Zanimljivo je i pitanje o vanjskoj politici: čak za 92% upitanih u reprezentativnom uzorku od 1003 upitanih diljem Njemačke misli da se Francuskoj „može vjerovati". SAD i Rusija su gotovo izjednačeni: 28 i 26%, Turskoj vjeruje samo 5% upitanih. Čak njih 61% odnos sa Rusijom uzrokuje „velike" ili tek brige, 9% upitanih uopće ne brine trenutni odnos sa Moskvom.