Sve bolesti oka

Na organ vida mogu utjecati mnogi nasljedni i nenasljedni čimbenici, posljedica čega su blaža ili teža oštećenja vida. Najčešćie mane koje rezultiraju slabim vidom mogu se ispraviti nošenjem naočala ili kontaktnih leća.

Refraktivne pogreške oka

U refraktivne pogreške oka spadaju kratkovidnost, dalekovidnost, prezbiopija i astigmatizam. Kratkovidne osobe dobro vide bliske objekte, a udaljeni objekti su im zamagljeni. S dalekovidnim osobama je suprotno, one jednako vide objekte smještene u daljini. Dok je uzrok kratkovidnosti prevelika dužina očne jabučice, dalekovidnost nastaje zbog toga što je ona prekratka. Kod astigmatizma, koji je obično udružen s kratkovidnošću ili dalekovidnošću, površina oka nije idealno zakrivljena. Zbog njezina ovalnog oblika oko ne može idealno izoštriti sliku na mrežnici.

Poremećaj kod kojeg osoba ne može fokusirati sliku koja se nalazi blizu naziva se prezbiopija. Pojavljuje se s godinama, a većina osoba između 40. i 50. godine zamijeti da tekstove smještene blizu očiju više ne može čitati. Kod osoba s tim poremećajem situacija se obično popravlja udaljavanjem teksta koji se želi pročitati. Istodobno, udaljene slike vide sasvim normalno.

Skupina refraktivnih pogrešaka oka vrlo je česta, a te se bolesti ispravljaju nošenjem naočala, kontaktnih leća ili, pak, laserskom operacijom. Takvi se poremećaji vida ispravljaju pomoću naočala tako da se postavljanjem leća ispred samoga oka svjetlosne zrake fokusiraju na samu mrežnicu, čime se pacijentu omogućuje bistar vid. Oblik leća ovisi o pogreški koju ispravljaju. Tako se kod kratkovidnosti koriste konkavne leće, kod dalekovidnosti konveksne, kod astigmatizma cilindrična stakla, a pacijenti s kombinacijom refraktivnih grešaka nose naočale s više fokusa. Kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam mogu se ispraviti i pomoću kontaktnih leća, čija je prednost pred naočalama u tome što osiguravaju šire vidno polje i omogućuju lakše bavljenje sportom.

Makularna degeneracija

Bolest žute pjege ili centra vida, odnosno makularna degeneracija, danas je sve češći razlog slabog vida u osoba starijih od 50. godina, no uzrok njezina nastanka još uvijek nije razjašnjen. Do prije nekoliko godina nije postojala mogućnost izlječenja makularne degeneracije. Osim davanja vitamina i prepisivanja povećala, ništa se nije moglo poduzeti, a pacijenti bi se žalili na slabljenje vida u centru, zbog čega nisu mogli čitati, gledati televiziju ili voziti automobil. Danas se primjenuju dvije metode liječenja koje, unatoč tome što nisu savršene, mogu pomoći da vid ne slabi i dalje. Obje metode primjenjuju se kod vlažnog oblika bolesti, dok se suhi zasad još uvijek ne liječi.

Katarakta ili mrena

Siva mrena ili katarakta svako je zamućenje leće koje se prema vremenu nastanka dijeli na kongenitalnu, juvenilnu i senilnu. Uzroci nastanka katarakte u najvećem su broju slučajeva povezani sa starenjem. Mrena može biti i posljedica traume, metaboličke bolesti, primjene lijekova kao što su kortikosteroidi te nastati kao komplikacija nekih drugih očnih bolesti. Može se javiti i u sklopu nekih sindroma (Downov sindrom). Indikacija za operaciju postavlja se na osnovi subjektivnih i objektivnih kriterija. Subjektivni kriteriji znače smanjenje sposobnosti pacijenta u izvršavanju potrebnih dnevnih aktivnosti, a pacijent procjenjuje svoj vidini poremećaj i njegov utjecaj na svoje potrebe. Isto tako, neki se bolesnici žale na zasljepljujuću svjetlost.

Operaciju mrene potrebno je napraviti kada kvaliteta života značajno padne. Glavna je metoda fakoemulzifikacijska ekstrakcija leće s implantacijom intraokularne leće. Riječ je zapravo o ultrazvučnom operativnom zahvatu na ‘mali rez’, kod kojeg nije potrebno šivati ranu. Osim kod sive mrene, ta se metoda danas koristi i u refraktivnoj kirurgiji za skidanje visokih dioptrija.

Glaukom

Povišeni očni tlak ili glaukom čini grupa bolesti koje dovode do oštećenja očnog živca i sljepoće. U većini se slučajeva pojavljuje nakon 60. godine. Najčešći oblik, glaukom otvorenog kuta, započinje bez simptoma, pa je stoga bitno ciljano tražiti znakove te bolesti na očnom pregledu. Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, terapija može zaštiti pacijenta od gubitka vida. Bez terapije pacijent će postupno gubiti periferni vid, sve dok mu ne ostane samo centralni tubularni vid (kao kroz tunel). Daljom progresijom bolesti opada i centralni vid, i dolazi do sljepoće. Iako se glaukomska bolest ne može spriječiti, može se staviti pod kontrolu, što znači da se napredak bolesti može zaustaviti.

‘Alegretto’ stigao u polikliniku Svjetlost Poliklinika Svjetlost prva se u Hrvatskoj počela baviti laserskim skidanjem dioptrije. Prvu excimer lasersku operaciju u Hrvatskoj izveo je početkom 1998. doc. dr. sc. Nikica Gabrić u poliklinici ‘Svjetlost’ u Zagrebu. Od siječnja 2007. u poliklinici se nalazi najmoderniji laser ‘Allegretto’, koji predstavlja zadnju riječ svjetske tehnologije u laserskom skidanju dioptrije. Tim laserom, koji koristi najmodernji software i wavefront analizu, osim kratkovidnosti uspješno se mogu operirati i kratkovidni astigmatizam i dalekovidnost. Upravo stoga je i sam prof. Gabrić, koji se zbog astigmatizma dosad nije mogao podvrgnuti operaciji, uspješno operiran i više ne nosi naočale. Na tom laseru može se ukloniti dioptrija od +5 do -10, a ni cilindri više nisu problem. Zahvat je kratkotrajan i potpuno bezbolan, a pacijent se već 2 - 3 dana nakon zahvata može vratiti na posao.

Dr. Nikica Gabrić i sam se podvrgnuo laserskom skidanju dioptrije, nakon čega više ne nosi naočale