Svakom kućanstvu s gnijezdom rode godišnja naknada od 700 kuna
Prošle godine naknadu su dobivala i kućanstva u Sisačko-moslavačkoj te Brodsko-posavskoj županiji
Riječ je o ugovoru kojim se svakom seoskom kućanstvu koje na krovu ima gnijezda roda na godinu isplaćuje naknada od 700 kuna po gnijezdu za čuvanje prostora i biološku raznolikost. Ugovor su u povodu 22. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj potpisali direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije Martina Glasnović-Horvat.
Mladineo je najavio da će se taj projekt, koji je potaknula saborska zastupnica HSS-a i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora Marijana Petir, uz novčanu potporu tog fonda, provoditi u svim kontinentalnim područjima Hrvatske u kojima žive rode.
Ove će godine taj fond u cijelosti financirati provedbu tog projekta, a 2011. pridružit će mu se i županije koje će snositi dio troškova, rekao je i istaknuo kako se nada da će se projekt nastaviti.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir podsjetila je da je pilot-projekt "Zaštita i očuvanje bijele rode" pokrenut prošle godine, a novcem Fonda provele su ga javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Brodsko-posavske županije".
Godine 2009. isplaćeno je po 700 kuna vlasnicima kuća i gospodarskih zgrada na kojima su gnijezda roda, i to za 323 gnijezda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 82 u Brodsko-posavskoj te za 93 gnijezda roda u Zagrebačkoj županiji. Istaknula je da je riječ o projektu koji promiče biološku raznolikost, osebujnost turističke ponude i razvoj seoskog turizma te za očuvanje sela i prostora. Podsjetila je da se krovišta na kojima su gnijezda roda trebaju obnavljati svakih deset godina, za što je vlasnicima kuća potrebno oko 15.000 kuna, a 700 kuna na godinu po gnijezdu vlasnicima osigurava im polovicu potrebnog novca.
Predstavila je i brošuru "Zaštita i očuvanje bijele rode", nastalu na temelju provedbe pilot-projekta, u kojoj su objavljeni zanimljive informacije i podatci o životu bijele rode u Hrvatskoj.
Gradonačelnik Dugoga Sela Vlado Kruhak istaknuo je da je Dugo Selo treći grad u Hrvatskoj po prirodnom prirastu, pri čemu se našalio da su i rode tome pridonijele. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić rekao je kako je siguran da će županija poduprijeti taj vrijedan projekt. U Ostrni ima 15-ak gnijezda roda, a prije 50-ak godina bilo ih je barem 50-ak, rekao je predsjednik dugoselskoga Gradskog vijeća, rođeni Ostrnjan Stjepan Bertek. (hina/metro-portal)
Novi komentar