Superhrana: krumpir

Držite se jednostavnih stvari i jedite krumpir. Radi se o vrlo povoljnoj i zasitnoj namirnici koja se može pripremiti na mali milijun načina. Krumpire često prati glas nezdrave hrane, iako su sami po sebi vrlo korisni za organizam. Nezdravim ih čine upravo potrošači koji ih najčešće prže u ulju i konzumiraju s raznim kaloričnim umacima.

Kuhani i pečeni krumpiri su odličan izvor vitamina C, B1, B2 i B6, bakra, kalija i prehrambenih vlakana. Upravo nam vlakna daju dugotrajan osjećaj sitosti te pomažu da izbjegnemo napadaje gladi i lakše prebrodimo vrijeme između obroka. Krumpiri imaju relativno malu količinu bjelančevina, ali su one zato visoko vrijedne s nutricionističkog stanovišta. U 100 g svježih krumpira nalazi se oko 70 kalorija.

Neoguljeni krumpiri su, za razliku od oguljenih bogati alkaloidima. U i ispod kožice nalazi se toksični solanin koji može biti opasan u većim količinama (npr. uslijed konzumacije 2,5 kg sirovih krumpira), ali se njegova koncentracija značajno smanjuje guljenjem i kuhanjem. Sok krumpira se u narodnoj medicini koristi kod probavnih problema, ili eksterno, kod ozljeda i opeklina.

Godišnja proizvodnja krumpira, koji je u 16. stoljeću iz Južne Amerike stigao u Europu, popela se na 300 milijuna tona. Postoji gotovo 200 različitih vrsta, a dobar krumpir možete prepoznati pomoću sljedećeg trika: Međusobno protrljajte dvije polovice sirovog krumpira - dobar krumpir će se "zalijepiti", a na rubovima će se pojaviti pjena.