« Svijet
objavljeno prije 8 godina i 2 mjeseca
STUDIJA

Stručnjaci upozoravaju da Arapsko proljeće jača politički islam

Studija nizozemskog profesora pokazuje da su prosvjedi u zemljama Arapskog proljeća ojačali politički islam koji bi mogao uvesti šerijatsko pravo

Fotografija vijesti
Više o

Arapsko proljeće

,

šerijatski zakon

,

Islam

,

politika

,

vjera

,

Crkva

,

muslimani

Prodemokratski prosvjedi donijeli su više političkog islama u zemlje Arapskog proljeća, a najave uvođenja šerijatskog prava ili religije u politiku tek su grubi pokazatelji kakva budućnost čeka te države, javlja Hina.

Velik uspjeh umjerenih tuniskih islamista na nedjeljnim izborima i obećanje vođe Libijskog nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) o uvođenju šerijata govore o snažnijoj ulozi islamista nakon pada autokratskih režima. Ti islamisti tek moraju proučiti na koji način ugraditi islam u nove demokratske sustave.

Međutim, nemuslimani često ne razumiju neke islamske izraze, napose koncept šerijata, kažu stručnjaci.

Jan Michiel Otto, nizozemski profesor prava sa sveučilišta Leiden, autor je studije o primjeni šerijatskog prava u 12 muslimanskih zemalja. On ističe kako protivno mišljenju zapadnih promatrača, više islama ne znači uvijek i manje slobode.

Šerijat nije definiran zakonik i ne svodi se na tjelesno kažnjavanje kakvo se primjenjuje u Saudijskoj Arabiji ili Iranu, objašnjava Yasin Aktay, turski sociolog sa sveučilišta Selcuk u Konyiji.

Mnoge bliskostočne države uvele su islam kao službenu vjeroispovijest i spominju šerijat kao zakonsku osnovu, a imaju također građansko i kazneno pravo temeljeno na europskim modelima.

Osim Saudijske Arabije, koja ima samo islamsko pravo, države Bliskog istoka primjenjuju mješavinu vjerskog i civilnog prava. Šerijat se, kažu stručnjaci, može gotovo simbolički primjenjivati u jednoj zemlji, umjereno u nekoj drugoj i strogo u trećoj.

Enahda, islamistička stranka, pobjednica nedjeljnih izbora u Tunisu, prvoj zemlji Arapskog proljeća i prvoj koja je održala demokratske izbore, sada treba odlučiti koliko islama želi primijeniti.

U dosadašnjem tuniskom ustavu islam je naveden kao službena religija, no šerijat se ne spominje kao zakonska osnova.

Čelnik Enahde Rašid Ganuši 80-ih je godina svojim pisanjem utjecao na turske islamiste. Danas je vladajuća turska islamistička stranka AKP samome Ganušiju model koji želi slijediti.

O šarolikosti tumačenja govori mnogo to što je za sekulariste u Tunisu Ganuši opasni radikal, dok ga konzervativni klerici, koji sebe drže mjerilom ortodoksnog islama, drže preliberalnim, čak nevjernikom, piše agencija Reuters u posebnoj analizi.

Ganuši je, primjerice, napisao neke od najboljih kritika striktnog islama u Saudijskoj Arabiji, poznatijeg kao vahabizam i danas ga više ne pozivaju na godišnji intelektualni summit u tu zemlju.

S druge strane Ganuši plaši tuniske intelektualce i sekulariste koji drže da se Enahda financira iz međunarodne mreže muslimanske braće i zemalja Perzijskog zaljeva.

U Egiptu, drugoj arapskog zemlji koja se prosvjedima riješila diktatora, Muslimanska braća trebala bi pobijediti na izborima u prosincu. No Egipat ima i nekoliko salafističkih skupina, kojima ankete predviđaju do 10 posto glasova, a one zagovaraju strogu primjenu islamskog prava, čak nedemokratske odredbe.

Čelnik Libijskog nacionalnog prijelaznog vijeća iznenadio je proteklih dana Zapad najavom uvođenja šerijatskog prava, a naknadno je objasnio da oni neće tolerirati "ekstremističku ideologiju".

Sirija, u kojoj narod od ožujka pokušava svrgnuti predsjednika Bašara al-Asada, ima sekularnu vladu i islam se u ustavu navodi kao izvor zakona. Po dosadašnim izjavama oporbenih vođa u Siriji je islamistička struja umjereni pokret.

26.10.2011. 17:57:40
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh