Što znači riječ "spojnica" iz hrvatsko-slovenskog ugovora?

"Bolje je da se dvije zemlje dogovore o rješavanju graničnog pitanja i deblokiranju hrvatskih pristupnih pregovora", rekao je Rehn zamoljen da komentira kakvo je značenje promjene u njegovu prijedlogu iz lipnja kad je riječ "kontakt" (slovenskih voda s otvorenim morem) zamijenio riječju "spojnica" (engl: junction).

"Mislim da postoji dogovor koji treba otvoriti put za ostvarenje tih ciljeva i drago mi je da su dvije zemlje uspjele uspostaviti međusobno povjerenje i pronaći put za rješenje u kojoj će obje biti dobitnice", dodao je Rehn.

Rehn je iz svoga prijedloga od 22. travnja, koji je 8. svibnja prihvaćen u Hrvatskom saboru, izbacio riječ "kontakt" i umjesto nje stavio riječ "junction" koja se na hrvatski može prevesti kao spojnica.

Sadržaj drugog promijenjenog prijedloga i dalje nedostupan javnosti

Slovenija je u pet amandmana na Rehnov travanjski prijedlog tražila da se pitanje kopnene i morske granice te "kontakt slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem" rješava zajedno, da arbitražni tribunal o granici presuđuje po "načelu pravičnosti" (ex aequo et bono). Treći uvjet bio je da se hrvatski pristupni pregovori mogu deblokirati tek nakon ratifikacije sporazuma o arbitraži, a četvrti se odnosio na izmjenu o načinu sastavljanja petočlanog arbitražnog suda: predsjednika arbitraže imenovala bi Europska komisija, a on bi nakon toga imenovao još dva člana, čime bi se isključila uloga Međunarodnog suda pravde (ICJ) sadržana u prijedlogu koji je Hrvatskoj i Sloveniji ponudio Rehn.

Kao petu dopunu Slovenija je tražila da se u arbitražnom sporazumu navede mogućnost povratka na slovensko-hrvatske bilateralne pregovore, uz mogućnost političkog posredovanja ili nekoga drugog načina mirna rješenja prijepora.

Sadržaj drugog, promijenjena prijedloga, koji je Rehn predstavio 15. lipnja kad su pregovori prekinuti, nikad nije objavljen, ali u javnost je dospjelo da su u odnosu na travanjski prijedlog unesene samo dvije promjene - riječ je kontakt zamijenjena riječju spojnica, a druga promjena odnosila se na način sastavljanja petočlanog arbitražnog suda. Po travanjskom prijedlogu, po jednog člana trebale su odrediti Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se dvije države ne dogovore o preostala tri člana, prijedlog je predviđao da ih imenuje predsjednik Međunarodnog suda pravde. 

U lipanjskom prijedlogu Hrvatskoj i Sloveniji je ponuđeno da preostalu trojicu članova arbitražnog suda zajedno izaberu s popisa koji bi im predstavila Europska komisija.

Izvor: Hina