Što zapravo donosi vladina 131 mjera za gospodarski oporavak

Planom provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka hrvatska je Vlada za predviđenu 131 mjeru razradila aktivnosti za njihovo provođenje i zadužila nadležna ministarstva i institucije za njihovo ostvarivanje u utvrđenim rokovima.

Za te je mjere, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, na deset područja detaljno propisano što sve i tko treba napraviti i koji zakoni i u kojem roku moraju biti promijenjeni ili doneseni.

Tako na području fiskalne politike, nakon što je već zakonskim izmjenama ukinuta niža stopa kriznog poreza od 1. srpnja te viša od 31. listopada, prema predloženim izmjenama stopa poreza na dohodak slijedi zakonsko reguliranje izmjena poreznog sustava, uključujući ukidanja svih poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak, osim poreznih poticaja za istraživanje i razvoj. Za lipanj je predviđena i izrada plana smanjenja državnih rashoda.

Također, u tom bi roku trebala uslijediti i izrada zakonskih izmjena kojima bi se ostvarilo smanjenje odnosno uklanjanje neporeznih davanja (pritom se kao prioriteti navode vodni doprinos, doprinos za Hrvatske šume, doprinos HTZ-a, spomenička renta, uz davanje preporuke lokalnoj samoupravi za umanjenje neporeznih davanja iz njezine nadležnosti).

U tijeku je, u pregovorima sa sindikatima, preusmjeravanje izdataka za ovogodišnji regres i božićnicu zaposlenicima javnog sektora u povećanje socijalne naknade i potpore zapošljavanju.

Za lipanj je previđeno i donošenje provedbenih mjera za prodaju udjela u trgovačkim društvima u kojima država ima udjele manje od 25 posto, te za rujan donošenje pravilnika o utvrđivanju početnih cijena.

Rujan je rok za punu primjenu OIB-a te analizu učinkovitosti najznačajnijih horizontalnih državnih potpora, a reforma sustava tih potpora predviđena je za prosinac ove godine. Donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti s ograničavanjem razine fiskalnog deficita predviđeno je za pak u studenom ove godine. Do tada treba sačiniti i strategiju upravljanja javnim dugom za 2011.-2013.

Među srednjoročnim su mjerama (do ulaska u EU) i promjene poticaja u poljoprivredi odnosno reforma sustava poljoprivrednih potpora u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Na području doprinosa države oživljavanju gospodarstva predviđeno je kontinuirano praćenje likvidnosti i održavanja rokova plaćanja do 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011.

Također će se zakonski regulirati, već u lipnju, obveza davanja izjave o nepostojanju poreznog duga prilikom osnivanja novog poslovnog subjekta.

HUP-u će se već ovog mjeseca preporučiti objavljivanje popisa poduzetnika s najvećim dospjelim dugovanjima.

Za lipanj je predviđeno i donošenje programa mjera za pojednostavljivanje poslovanja malih i srednjih poduzeća.

Za reformu sustava gospodarskih komora rok je prosinac ove godine. Kraj ove godine rok je i za reguliranje mjera poticanja investicijskih projekata.

Na području upravljanja državnom imovinom među kratkoročnim je mjerama izrada sveobuhvatne evidencije državne imovine i objedinjavanje upravljanja te donošenje zakona o upravljanju državnom imovinom (rujan) te podzakonskih akata do kraja godine.

Do studenoga bi treba biti donijeta i strategija Vlade o privatizaciji trgovačkih društava u državnom vlasništvu, te u prosincu plan privatizacije tih društava.

Među srednjoročnim mjerama (do ulaska u EU) je i donošenje plana smanjivanja broja zaposlenih u javnim poduzećima za oko 5 posto i zbrinjavanja viška, a sama provedba te mjere naznačena je za četvrti kvartal 2011.

Zadnje tromjesečje slijedeće godine rok je i za izradu plana davanja u koncesiju dijela izgrađene autocestovne infrastrukture. (hina/metro-portal)