Što Švedska može pružiti NATO-u?

Švedska je, kao i Finska, prošle godine podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u pod dojmovima ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. I dok je Finska u međuvremenu postala članica zapadnog obrambenog saveza, Turska je skoro godinu dana koristila pravo veta da, kao i Mađarska, blokira članstvo Švedske. Ali početkom tjedna je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odustao od svog višemjesečnog otpora. Što NATO i Švedska očekuju od učlanjenja ove zemlje u zapadni vojni savez?

Što geografski donosi pristupanje Švedske NATO-u?

Ako bi Švedska postala članica, cijela obala Baltičkog mora bila bi dio teritorija NATO-a - s izuzetkom obale Rusije i njene eksklave Kalinjingrada. U slučaju ruskog napada, na primjer, baltičke države bi se lakše branile: trupe i oprema bi se - preko Švedske - mogli mnogo lakše otpremiti u Estoniju, Letoniju i Litvu. Gotland također igra posebnu ulogu.

Simon Koschut, koji drži katedru za međunarodnu sigurnosnu politiku na Sveučilištu Zeppelin u Friedrichshafenu, objašnjava: "S Gotlandom - velikim otokom usred Baltičkog mora, Švedska NATO-u stavlja na raspolaganje izuzetno povoljnu stratešku bazu. Odatle ožete kontrolirati praktično cijeli Baltik." Prema navodima ovog stručnjaka, geografski položaj zemlje je glavni razlog zašto je za NATO toliko atraktivno članstvo Švedske.

Što je sa švedskom vojskom?

Švedske oružane snage i njihova vojna oprema također bi bili vrijedan dodatak NATO-u. To je mala zemlja - i brojčano gledano nema veliku vojsku. Prema Indexu Global Firepower, švedska vojska broji oko 38.000 vojnika. Ali: "Šveđani imaju vrlo modernu vojsku, posebno dobro opremljeno i moderno ratno zrakoplovstvo, sa zrakoplovima koje sami proizvode", kaže stručnjak Simon Koschut. Oni su i pomorska sila s podmornicama i već su prekaljeni u borbi. Sudjelovali su u raznim NATO-ovim misijama, na primjer u Afganistanu.

Švedska troši oko 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda na obranu - to je znatno više nego prije nekoliko godina i očekuje se da će taj udio nastaviti rasti u narednim godinama. Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je, kao i mnoge zapadne zemlje, značajno smanjila izdatke za obranu. Međutim, gruzijskim ratom 2008. godine, a najkasnije aneksijom Krima 2014. godine, počelo je preispitivanje. To se dodatno manifestiralo i ruskim agresorskim ratom u Ukrajini.

Koje bi glavne koristi Švedska imala od NATO-a?

Švedska i NATO već blisko surađuju na mnogo načina. Odlučujuća promjena za Švedsku, nakon članstva u NATO-u, odnosi se na članak 5. zajedničkog sporazuma. Shodno tome, oružani napad na jednu članicu NATO-a smatra se napadom na sve. U tom slučaju, vojna alijansa se obvezuje da će pružiti pomoć. „Naravno, ova zaštita je ključna za Švedsku", kaže politolog Koschut.

Osim toga, Šveđani bi tada bili i ravnopravni članovi Vijeća NATO-a, glavnog tijela za donošenje odluka obrambenog saveza i tu bi imali pravo veta. Turska je iskoristila to pravo da do sada blokira pristupanje ove skandinavske zemlje NATO-u, od čega je odustala na samitu u Vilniusu.