Što su obveznice, kako funkcioniraju i što je pošlo krivim putem

Zabrinutost zbog posuđivačkih navika vlada ključni je razlog nedavnog smanjivanja boniteta za američki dug, ekonomsku krizu u Europi i nevjerojatne promjene od dobitaka na gubitke i opet natrag na globalnim financijskim tržištima. Vlade posuđuju novac tako da prodaju obveznice ulagačima.

Obveznica je sporazum između onog koji posuđuje i posuđivača. Kad je riječ o vladinim obveznicama posuđivači osiguravaju novac za izgradnju mostova, škola ili za druge stvari koje su potrebne vladi, a vlada obećava da će vratiti dug u određenom vremenskom razdoblju. Profesor financija sa Sveučilišta George Mason Jerry Hanweck kaže da se te obveznice, koje su napisane kao pristajanje onog koji posuđuje da će dug platiti nekom u budućnosti, često preprodaju nekoliko puta. Onaj koji kupuje taj dug plaća izvornom ulagaču u nadi da će ostvariti veći profit u budućnosti. "One su registrirane na burzama i njima se elektronski trguje na najvećim burzama na svijetu".

Dobitak se ostvaruje djelomično od kamate koju primatelji zajma isplaćuju posuđivačima. Razmišljajte o tome kao o stanarini. Ako iznajmite stan, imate na korištenje životni prostor u nekom konkretnom vremenskom razdoblju, recimo godinu dana, a zauzvrat plaćate određeni iznos novca. Obveznice otprilike funkcioniraju na isti način. Vlada može koristiti novac određeni broj godina, ako pristane da će vratiti izvorni zajam i dodatnu pristojbu ili kamatu. Vrlo je važno za posuđivače da utvrde koliko je vjerojatno da će oni koji posuđuju vratiti cijeli zajam i kamatu i to na vrijeme.

Nedavno smanjivanje boniteta Sjedinjenih Država od strane agencije za kreditni rejting Standard & Poor's pokazuje stav ove agencije da je sposobnost Washingtona da plaća svoje račune blago smanjena. Jedna organizacija koja traži od Washingtona da bolje upravlja svojim financijama, Centar za odgovorni savezni proračun, kaže da je ružni spektakl stranačkog prepucavanja u Kongresu nanio štetu nekoć vrhunskom bonitetu zemlje. "Standard & Poor's je izgubio povjerenje da je američki politički sustav u stanju donijeti teške odluke kad dođe do gustog".

Gospodin Goldwein kaže da bi ovo smanjivanje kreditnog rejtinga moglo biti prvo u nizu, ukoliko Washington ne pokaže da može bolje kontrolirati i svoj proračun i svoju politiku. Smanjivanje boniteta znači da ova agencija smatra kako postoji veći rizik da će doći do nemogućnosti otplaćivanja dugova. Smanjivanje boniteta obično znači da će ulagači tražiti veće kamatne stope na svoje zajmove. Više kamatne stope se zovu 'premija rizika'. Goldwein kaže da svako smanjivanje boniteta može povećati kamatnu stopu, a to povećava troškove posuđivanja i pogoršava financijsku situaciju, te vodi vjerojatno do novog snižavanja u sljedećem krugu.

Međutim, to se nije dogodilo Sjedinjenim Državama, bar nije još. Umjesto da se kamate na američke obveznice značajno povećaju, one su zapravo pale. To je stoga što mnogi ulagači još uvijek smatraju Sjedinjene Države najsigurnijim mjestom na svijetu za svoj novac. Sadašnje ekonomske napetosti znače da postoji povećanje broja ulagača koji traže američke obveznice da u njima drže svoj novac dok se gospodarska situacija ne popravi.

I dok sve više ulagača traži obveznice, Washington može nuditi sve niže kamatne stope za posuđeni novac. Te ekonomske zabrinutosti mogu također utjecati i na cijene na burzama dionica. Međutim, dionice su različite od obveznica. Obveznica je zajam s obećanjem da će se vratiti određeni iznos novca na ranije dogovoreni datum. Dionica je vlasnički udio u nekoj kompaniji. Vlasnici dionica kupuju dio vlasništva u izvjesnoj kompaniji, ali bez obećanja da će njihova investicija biti vraćena. Oni ulažu s nadom da će vrijednost te kompanije rasti te da će u budućnosti prodajom svojih dionica ostvariti profit.