Što ranije dijete počne lagati, to će biti - pametnije

Laganje je loše i ne bismo smjeli lagali. No je li zbilja tako? Ispada da laganje uopće nije tako loše kao što vjerujemo. Društvo lažljivce proglašava nevrijednima povjerenja, umišljenim ljudima koji iskorištavaju druge. 

Iako to ponekad može biti istinito, ne može se tvrditi da vrijedi za svaki slučaj. Naravno da se nikome ne sviđa biti onim kojemu se laže, pogotovo ako je lažljivac naš partner ili prijatelj, no lažljivci nisu obavezno zli ljudi. Zapravo, mogli bi biti pametniji i uspješniji od onih koji malo ili uopće ne lažu. Ovaj članak ne zagovara neistinu, već donisi nekoliko zanimljivih činjenica o laganju:

1. Laganje može biti znak uspjeha

Većina roditelja mrzi kada im djeca lažu, no nedavno su istraživanja provedena u Torontu dokazala da to može biti znak uspjeha, a djeca koja lažu mogla bi biti uspješnija u životu.

Bilo bi lako zaključiti da je svaka vrsta laži loša, ali kada djeca lažu, to je znak inteligencije. Određeni stupanj inteligencija potreban je kako bi dijete uopće odlučilo je li vrijedno izgovoriti laž ili nije, tako da što prije djeca počela o tome razmišljati, time su pametnija. Laganje pomaže djeci da razviju dio mozga predodređen za izvršavanje zadataka, što znači da će razvijati vještinu svjesnosti o istini i pritom će potražiti način kako da svoj problem riješe na drugačiji način.

Vođa istraživanja, dr. Kang Lee govori da djeca koja lažu imaju više šansi postati političari kad odrastu. Naravno, to ne znači da bi roditelji trebali odgajati lažljivca ako žele političara u obitelji, no treba znati da laganje nije uvijek loše.

2. Možemo li preživjeti 3 tjedna bez laganja?

Mislite li da ste vi lažljivac? Mnogi ljudi tvrde da su iskreni i pošteni, no dr.Bella De Paulo sa Sveučilišta u Virginiji, vjeruje da ni jedna osoba ne može izdržati dulje od 3 tjedna bez laganja. Baš ni jedna. Svake godine, ona svoje studente izazove da provedu tri tjedna bez da izgovore jednu jedinu laž, no nitko nikada ne uspije. No zašto je tomu tako? DePaulo tvrdi da su svakodnevne laži dio našeg života. Neki ljudi jesu manipulativni i sebični, no većina laži služi kako bismo lakše prešli preko neugodne situacije ili pomogli očuvati ego voljene osobe.

3.  Laži su normalan dio društva

Laganje jest normalan dio društva, no treba znati raspoznati različite vrste laži. Male neopasne laži može koristiti ljudskim odnosima, no manipulacije lažima su nešto što bi trebalo izbjegavati. Istraživanje sa Sveučilišta Ben-Gurion pokazala su da će u dvosmislenim situacijama ljudi češće odabrati rješenje koje im ide u korist. Na primjer, ljudi će češće lagati i izmišljati brojeve kako bi dobili veću plaću. Mnogo ljudi takvo ponašanje uopće ne vidi kao laganje, već samo kao prilagođavanje pravilima, a svatko će prilagođavati pravilima tako dugo dok mu je to u interesu.

Male laži su korisne u razvoju djeteta, no to se nikako ne odnosi na patolološko laganje koje bi se trebalo shvatiti kao ozbiljan problem.