Što nije u redu s McDonald'som?

Ovu kompaniju, koja diljem svijeta 'hrani' populaciju jedne Španjolske, već duže vrijeme optužuju za zločine nad životinjama, ogromne ekološke štete, izrabljivanje djece i radnika, manipulaciju djecom, posluživanje nezdrave hrane i podržavanje gladi u svijetu.

McDonald's je odgovoran za smrt milijuna životinja godišnje, za njihov loš tretman i brutalno klanje. Postoji izravna povezanost McDonald'sa sa sječom prašuma radi pašnjaka.

Time istrebljuju brojne biljne i životinjske vrste, protjeruju lokalno stanovništvo, a potiču i globalno zatopljenje.

Stoga su se Prijatelji životinja pridružili aktivistima diljem svijeta te u subotu 16. listopada, na Svjetski dan borbe protiv McDonald'sa, organizirali akcije ispred pet restorana u Zagrebu.

Aktivisti su transparentima, lecima i megafonom apelirali na građane da razmisle što nije u redu s McDonalds'om i to od 11:00 do 11:30 u Dubravi, od 12:00 do 12:30 na Kvaternikovom trgu, od 13:00 do 13:30 u Heinzelovoj ulici, od 14:00 do 14:30 u pothodniku Glavnog kolodvora i od 15:00 do 15:30 na Vrbanima.

Optužbe za manipulaciju djecom jedan su od većih problema te kompanije. Brojne igračke i reklame namijenjene djeci dovode ih kao hipnotizirane u restorane i stvaraju 'začarani krug' gdje roditelji pretvaraju svoju djecu u doživotne posjetitelje McDonald'sa. Postoje i brojne opravdane sumnje da se za njihove igračke koristi dječji rad u zemljama Trećega svijeta.

Svake se godine na farmama uzgoji preko 50 milijardi životinja zbog trgovine njihovim mesom. Svjesna bića drže se zatočena i izlažu svakodnevnoj patnji da bi bila brutalno zaklana za hamburgere i ostale mesne proizvode. Samljevene životinje pune pesticida i antibiotika zapakirane u šarenu ambalažu nude kao hranu. Pritom se prikriva i činjenica da ljudi mogu živjeti bez mesa te da će na biljnoj hrani dokazano biti vitalniji, manje obolijevati i duže živjeti.

Svjetski dan borbe protiv McDonald'sa ne obilježava se slučajno upravo na Svjetski dan hrane. Životinje koje se uzgajaju za meso pojedu više proteina nego što ih proizvode - najmanje 9 kg biljnih proteina da bi proizvele 1 kg mesa. U zapadnim se zemljama oko 80% žitarica koristi za prehranu životinja. Osim toga, one koriste svoju moć da prisile manje bogate i financijski ovisne zemlje da uzgajaju hranu za životinje umjesto za vlastiti narod. Prelaskom na bezmesnu prehranu otvara se mogućnost za racionalno trošenje prirodnih resursa.

Prijatelji životinja pozivaju građane da ne posjećuju restorane McDonald'sa, da zaštitite sebe i svoju djecu te da razmisle o prehrani zdravom biljnom hranom zbog koje se ne ubijaju životinje, koja ne utječe na glad u svijetu i ne uništava okoliš.