Što je Hrvatima važnije na poslu - plaća ili međuljudski odnosi?

Loši međuljudski odnosi na poslu izvor su velikog stresa. Koliko su zaposleni zadovoljni međuljudskim odnosima s kolegama i nadređenim MojPosao je istražio na 300 ispitanika.

Nešto manje od polovice ispitanika (42%) zadovoljno je na poslu. Pritom je njihovo općenito zadovoljstvo na poslu nešto veće od zadovoljstva kolegama (31%).

Žene su na poslu u nešto većoj mjeri zadovoljne u odnosu na muškarce: 43% žena, naspram 30% muškaraca. Nezadovoljnih muškaraca je 70%, naspram 57% žena.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni ženama i muškarcima

Čak 99% ispitanika izjavilo je da su im međuljudski odnosi na poslu važni. Svega 1% ispitanika izjavilo je kako im međuljudski odnosi na poslu nisu važni.

Međuljudski odnosi na poslu podjednako su važni i muškarcima (99%) i ženama (100%).

Međutim, kada je u pitanju zadovoljstvo njihovim kolegama, žene i muškarci podjednako su (ne)zadovoljni: kolegama na poslu zadovoljno je tako 31% muškaraca i 30% žena.

Trećina ispitanika (33%) izjavila je kako na poslu ima barem jednog prijatelja, dok ih je petina (20%) izjavila kako su dobri s kolegama, ali nisu prijatelji. Najviše je onih ispitanika (48%) koji su izjavili kako su sa svojim kolegama isključivo u profesionalnom odnosu.

Žene u većoj mjeri od muškaraca sklapaju prijateljstva na poslu. Trećina žena (33%) na poslu ima barem jednog prijatelja, dok isto može reći tek 23% muškaraca. Čak 60% muškaraca na poslu s kolegama ima profesionalni odnos, dok je među ženama takvih 47%.

Međuljudski odnosi važniji od povišice, osim ako je ona veća od 1.000 kuna

Kada bi se ispitanicima ponudilo da biraju između više plaće i boljih međuljudskih odnosa na poslu, ispitanici bi odabrali međuljudske odnose. Međutim, ukoliko bi povišica iznosila preko 1.000 kuna, ispitanici bi ipak radije odabrali novac.

Čak 70% ispitanika na trenutnom poslu ima loših iskustava s kolegama, dok je njih 26% imalo loših iskustava na prošlom poslu. Tek 4% ispitanika nikada nije imalo loša iskustva s kolegama.

Žene su u većoj mjeri imale loših iskustava s kolegama nego muškarci: 72% žena i 64% muškaraca na trenutnom poslu ima loših iskustava. Loša iskustva s kolegama na poslu nikad nije imalo 11% muškaraca i 3% žena.

Loša strana međuljudskih odnosa: nervoza, ogovaranje, prebacivanje krivice

Nervoza i ogovaranje dva su najčešća negativna iskustva koja su ispitanici doživjeli sa svojim kolegama. Čak 68% ispitanika na poslu je doživjelo da im kolege nisu htjele pomoći, dok je njih 60% doživjelo da su kolege htjeli prebaciti krivicu sa sebe.

Nešto više od polovice ispitanika (54%) doživjelo je podmetanje od strane kolega, 49% njih doživjelo je sabotiranje, a 38% ispitanika doživjelo je da je kolega prisvojio njihovu ideju i predstavio kao svoju.

Na neprimjerena ponašanja kolega najviše je ispitanika reagiralo tako da su se požalili drugim kolegama (52%) ili su odlučili ignorirati takva ponašanja u nadi da se neće ponoviti (48%). Nadređenom se požalilo 32% ispitanika, dok je njih 27% reagiralo psovanjem, vikanjem ili plakanjem, a isto toliko (27%) s problematičnim je kolegom popričalo u četiri oka i objasnilo da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Najmanje ispitanika, njih 9%, odlučilo se osvetiti i vratiti istom mjerom.

Ispitanici neodlučni oko toga treba li šef težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima

Gotovo polovica ispitanih (46%) sa svojim nadređenim ima poslovni, ali prijateljski odnos. Nešto manje njih (39%) sa nadređenim ima strogo poslovni odnos, dok ih 3% ima prijateljski odnos. U netrpeljivom odnosu sa svojim je nadređenim 12% ispitanika.

Ispitanici su podijeljena mišljenja oko pitanja treba li nadređeni težiti prijateljskom odnosu sa zaposlenicima: 51% ispitanika smatra da treba, dok ih 49% smatra da ne treba.

„Postoji razina do koje nadređeni mora biti i socijalno osjetljiv i uvažavati postojanje i privatnog života svojih djelatnika. Uspostavom prijateljskijeg odnosa, ljudima je lakše izreći probleme koji ih muče", kaže jedan od ispitanika.

Zanimljivo je da muškarci, koji manje sklapaju prijateljstva na poslu, u većoj mjeri (56%) nego žene (50%) smatraju kako bi nadređeni trebali težiti prijateljskom odnosu s podređenima.

Uloga nadređenog ključna u održavanju kvalitetnih međuljudskih odnosa

Čak 86% ispitanika smatra kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu, dok njih 14% smatra kako je nadređeni bitan, ali ne i ključan u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa.

Muškarci (89%) u nešto većoj mjeri smatraju kako nadređeni imaju ključnu ulogu u održavanju kvalitete međuljudskih odnosa na poslu nego što to smatraju žene (86%).

Kvalitetan kolega je onaj tko pomaže u poslu i malo priča o privatnom životu

Kvalitetan odnos s kolegama, ispitanicima to prvenstveno znači međusobno pomaganje u ispunjavanju radnih zadataka (90%) te otvorenu i iskrenu komunikaciju (84%). Oko polovice ispitanika (54%) pod kvalitetnim odnosom smatra izostanak tračanja, zamjene tijekom godišnjih odmora i bolovanja (53%), raznolikost mišljenja (53%) te davanje povratne informacije kolegama o njihovom radu (51%).

Ispitanici najmanje kvalitetnim međuljudskim odnosom smatraju dijeljenje privatnih informacija (26%), druženje van radnog vremena (26%), slične životne stavove (16%). Najmanje ispitanika (13%) smatra da kvalitetan odnos znači otvorenu komunikaciju o plaćama kolega.

Otvorena komunikacija i pretežno muški kolektivi ključ za kvalitetu međuljudskih odnosa

Najviše ispitanika smatra da kvaliteti međuljudskih odnosa na poslu najviše doprinose: otvorena komunikacija nadređenih prema podređenima (76%), sloboda otvorene komunikacije podređenih prema nadređenima (69%), povjerenje nadređenih u podređene da će kvalitetno obaviti svoje radne zadatke (69%), mogućnost zaposlenika da direktno utječu na razvoj tvrtke predlaganjem novih ideja i poboljšanja (62%) te otvorena komunikacija top menadžmenta prema podređenima (48%).

Najveći broj ispitanika (40%) smatra kako kvaliteta međuljudskih odnosa ne ovisi o spolu članova kolektiva. Nešto više od trećine ispitanika (35%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi tamo gdje ima više muškaraca, dok ih četvrtina (24%) smatra kako su najkvalitetniji odnosi u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Zanimljivo, svega 1% ispitanika smatra kako su najkvalitetniji kolektivi s više žena.

Najviše muškaraca (47%) i žena (40%) smatra kako spol članova kolektiva ne utječe na kvalitetu međuljudskih odnosa. Međutim, puno više žena (38%) nego muškaraca (14%) smatra kako su kvalitetniji odnosi u kolektivima gdje prevladavaju muškarci. Za razliku od toga, više muškaraca (33%) nego žena (23%) smatra kako su odnosi najkvalitetniji u kolektivima gdje je podjednak broj muškaraca i žena. Žene nikako ne preferiraju kolektive gdje su samo žene (0%) dok 6% muškaraca smatra kako su takvi kolektivi najkvalitetniji.