Što je afazija?

Bruce Willis ponovno je dobio sve naslovnice ovih dana, no ne zato što je napravio neki dobar film, nego zato što nije, štoviše, zadnjih desetak filmova bolje je izbjeći nego ih pogledati....

Ipak, razlog nije toliko jednostavan.. štoviše, čak su i Razzies - nagrada Zlatne maline koja se dijeli najgorim filmovima godine dan prije Oscara - odlučili prvi puta u povijesti povući nagradu koja je ustanovljena upravo zbog Brucea... 

Zašto? Zato što se napokon shvatilo i reklo da Bruce ima afaziju, što definitivno nije nešto što s čim bi se ljudi mogli smijati... uostalom kao ni alopecija Jade Smith - iako je afazija kudikamo gora i radi gore stvari mozgu nego alopecija.

Afazija je gubitak ili poremećaj govora koji uključuje smanjenu mogućnost razumijevanja ili izražavanja (ekspresiju) riječi odnosno njihovih neverbalnih ekvivalenata. Posljedica je oštećenja funkcije centara za govor u korteksu i bazalnim ganglijima, odnosno u bijeloj tvari kroz koju prolaze putovi koji te centre povezuju. Dijagnoza se postavlja klinički a često i uz pomoć neuropsihološkog testiranja, CT/ MR kako bi se utvrdio uzrok poremećaja. Prognoza ovisi o uzroku i obimu oštećenja. Nema specifične terapije, no govorna terapija može znatno ubrzati oporavak.

Jezične (govorne) funkcije smještene su većinom u posterosuperiornom dijelu temporalnog režnja, te pridruženog mu donjeg dijela parijetalnog režnja, inferolateralnog dijela frontalnog režnja i subkortikalnih veza između tih područja-najčešće u lijevoj hemisferi, čak i kod ljevaka. Oštećenje ovog naizgled trokutastog područja (npr. moždani udar, tumor, trauma ili degeneracija) očituje se oštećenjem jezične (govorne) funkcije. Naglasak koji daje ritam i smisao govoru reguliraju obje hemisfere, no ponekad može biti poremećen i oštećenjem samo nedominantne hemisfere.

Afaziju treba razlikovati od razvojnih poremećaja govora, motoričkih oštećenja mišića koji upravljaju artikulacijom i fonacijom (dizartrija, disfonija). Dijeli se na motoričku i senzornu afaziju.

Senzorna afazija (Wernickeova afazija) je nemogućnost prepoznavanja riječi ili smislenih čujnih, vid ili taktilnih informacija. Uzrokovana je oštećenjem posteriosuperiornog dijela temporalnog režnja za govor dominantne hemisfere. Često je prisutna i aleksija (nesposobnost da se pročitaju riječi). Kod motoričke afazije (Brocina afazija) mogućnost razumijevanja riječi je očuvana, no mogućnost pronalaženja adekvatnih riječi je oštećena, posljedica je oštećenja posterioinferiornog dijela frontalnog režnja. Često ovaj poremećaj prati i agrafija (nemogućnost pisanja) te čitanja na glas.

Dijagnoza i liječenje

Verbalnom komunikacijom se u većini slučajeva može postaviti dijagnoza afazije. Kako bi se identificiralo specifični deficit mora se posebno testirati spontani govor, imenovanje, ponavljanje, razumijevanje, izgovaranje, čitanje i pisanje. Spontani govor služi za ispitivanje tečnosti govora, broja izgovorenih riječi, sposobnosti započinjanja razgovora, postojanja spontanih grešaka, pauza (stanki) kako bi se našle prave riječi, oklijevanja, vrćenja u krugu i naglaska. U početku se Wernickeova afazija može zamijeniti s delirijem, premda je Wernickeova afazija pravi govorni poremećaj bez drugih elemenata delirija (npr. promjena stanja svijesti, halucinacija, smetenosti).

Kognitivno testiranje, kao i psihološko i govorno testiranje mogu otkriti nijanse u poremećaju govora te omogućiti bolje daljnje planiranje terapije. Za dijagnosticiranje afazije postoji niz različitih službenih testova (npr. Boston Diagnostic Aphasia Examination, Western aphasia Battery, Boston Naming Test, Token test, Action Naming Test).

Neuroradiološke slikovne metode za prikaz mozga CT/MR sa ili bez angiografskog protokola su potrebne kako bi se pronašlo oštećenje (npr. moždani udar, tumor, trauma). Potrebna je i daljnja neurološka obrada kako bi se odredio uzrok oštećenja

Učinak terapije je teško kvantificirati, no mnogi kliničari tvrde kako dobra terapija govora znatno ubrzava bolesnikov oporavak pa s terapijom treba započeti što prije nakon pojave simptoma.

Na oporavak će također utjecati lokalizacija i veličina oštećenja, stupanj oštećenja funkcije govora, i u manjoj mjeri dob, opće zdravstveno stanje te educiranost bolesnika. Kod djece u dobi <8 godina u slučaju poremećaja govora i oštećenja jedne hemisfere druga može preuzeti iste. Nakon dobi od 8 godina oporavak se očekuje u prva 3 mjeseca, no može se protegnuti i na godinu dana.