Što hrvatski učenici zapravo znaju?

Među 47 svjetskih država u kojima se provodi istraživanje znanja (TIMSS) hrvatski učenici četvrtih razreda osnovne škole postigli su iz matematike statistički prosječno znanje i nalaze se 32. mjestu, a iz prirodoslovlja značajno natprosječno znanje i nalaze se na 18. mjestu, priopćeno je u utorak na konferenciji za novinare u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu.

U istraživanju TIMSS-a 2015. hrvatski učenici postigli su iz matematike 502 boda, što je gotovo istovjetno međunarodnoj središnjoj točki ljestvice koja iznosi 500 bodova, a u prirodoslovlju 533 boda, što je statistički značajno viši rezultat od međunarodne središnje točke ljestvice koja iznosi 500 bodova, kazala je nacionalna koordinatorica istraživanja TIMSS-a za Hrvatsku Jasminka Buljan Culej.

Na prvom mjestu su „četvrtaši" iz Singapura s 590 bodova, drugi učenici iz Južne Koreje s 589, treći iz Japana s 569 bodova, četvrti iz Rusije s 567, te peti iz Hong Kong s 557 bodova.

Najuspješnija europska zemlja Finska nalazi se na sedmom mjestu s 554 bodova, slijedi Poljska na devetom mjestu s 547 i susjedna Slovenija na 11. mjestu s 543 boda.

Hrvatska je u prirodoslovlju ostvarila značajan napredak u odnosu na 2011. kad je prvi put sudjelovala u TIMSS-u. Tada je bila ne na 23. mjestu s 516 bodova, dok je u drugom istraživanju, provedenom 2015. u odabrana 163 četvrta razreda u kojima je sudjelovalo 4250 učenika, plasirana na 18. mjesto s 533 boda, podaci su Centra.

Za taj napredak najviše zasluge imaju učitelji i njihova motiviranost za rad, kazala je Buljan Culej i dodala da je Centar proveo brojne edukacije na koje su škole i učitelji vrlo pozitivno reagirali.

Ovo su nacionalni prosječni rezultati i nisu rezultati pojedinih učenika ili škola, niti će se njima pojedinačno dostavljati rezultati, kazala je.

Djevojčice i dječaci iz Hrvatske podjednako su uspješni iz prirodoslovlja, i to u sva tri istraživana kognitivna oblika znanja: činjeničnom znanju, primjeni znanja i u zaključivanju.

Kada se analiziraju četiri razine postignuća znanja, vidi se da je 98 posto učenika uspješno u rješavanju osnovnu razine znanja, 83 posto uspješno u rješavanju srednje razine, 41 posto uspješno u rješavanju više razine znanja i šest posto uspješno u rješavanju u najvišoj razini znanja.

To su fantastični rezultati, kazala je Buljan Culej.

Iz matematike su uspješniji dječaci, i to najviše u zaključivanju, te su dobili 508 bodova, dok su djevojčice dobile 496 bodova, kazala je Buljan Culej i napomenula da u međunarodnom relacijama ne postoji razlika između djevojčica i dječaka.

U pogledu razine postignuća iz matematike, 93 posto učenika uspješno u rješavanju osnovnu razine, 67 posto u rješavanju srednje razine, 24 posto u rješavanju više razine i 3 posto u rješavanju zadataka najviše razine, kazala je.

Ona je napomenula kako nacionalni planovi i programu nisu posve usklađeni s opsegom tema koje se ispituju kroz TIMSS i kazala da je 57 posto istraživanih prirodoslovnih cjelina obrađeno u hrvatskom nastavnom planu i programu u odnosu na međunarodni prosjek od 65 posto, te 60 posto tema iz matematike u odnosu na 76 posto prosjeka svih zemlja koje su sudjelovale u istraživanju.

Kad to imamo u vidu, možemo biti vrlo zadovoljni rezultatima naših učenika, kazala je.

Nacionalna koordinatorica istraživanja TIMSS-a za Hrvatsku Jasminka Buljan Culej dotakla se dijela istraživanih socioekonomskih pokazatelja te kazala da su djeca uspješnija kad roditelji imaju pozitivne stavove o nastavi.

Hrvatska je na začelju s podatkom da samo 24 posto roditelja koji imaju vrlo pozitivan stav prema učenju prirodoslovlja, dok je međunarodni prosjek 66 posto.

Utvrđene su i druge korelacijske veze uspješnosti učenika poput veze s boljim imovnim stanjem roditelja, većim brojem knjiga u obitelji, boljom opremljenošću škola, manjim nasiljem u školama i slično.

Prema rezultatima zadovoljstva učitelja karijerom, 67 posto ispitanih je kazalo da je vrlo zadovoljno učiteljskim poslom, po čemu se nalaze u prvoj trećini zemalja.