Sto godina esperanta u Hrvatskoj

U povodu 100. obljetnice utemeljenja prve esperantske udruge u Hrvatskoj - Društva hrvatskih esperantista, danas je na Filozofskom fakultetu započeo dvodnevni znanstveni skup pod nazivom "Esperanto i hrvatski kulturni idenitet" na kojemu se okupilo 30-tak stručnjaka iz zemlje i inozemstva.

Dekan Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković čestitao je na visokoj obljetnici Društva, istaknuvši značajnu ulogu tog jezika koji je srušio barijere između velikih i malih jezika i kultura, omogućivši malim kulturama, kao što je hrvatska, da sudjeluju u globalnim tokovima.

Radni dio skupa otvorio je Josip Pleadin izlaganjem o povijesti esperantizma u Hrvatskoj, istaknuvši kako su se prvi esperantisti na području Hrvatske pojavili 1889. u Osijeku, dok se prva grupa organizirala u Rijeci 1907. Govoreći o esperantskim časopisima, osvrnuo se na značajnu ulogu časopisa "La suda stelo" u širenju hrvatske kulture umjetnosti i književnosti.

Na skupu će riječi biti i o ulozi tog jezika u promicanju hrvatske umjetnosti i kulture u inozemstvu, dostignućima hrvatskih esperantista na nacionalnom i međunarodnom planu te manje poznatim povijesnim podacima, kao što je primjerice to da su Međunarodni festival kazališta lutaka PIF osnovali članovi Studentskog esperantskog kluba iz Zagreba.

Riječi će biti i o prijevodima hrvatske književnosti sa esperanta na druge jezike. Naime, 1913. objavljen je prvi prijevod na esperanto djela "Ispovijesti" Milke Pogačić, koji je poslužio da se 1931. prijevod toga djela objavi na kineski. To je, vjerojatno, prvi prijevod hrvatske književnosti na kineski. Nakon toga, 1936. je na kineski objavljen i "Alkar" Dinka Šimunovića i "7000 dana u Sibiru" Karla Štajnera i "Waitapu" Jože Horvata. "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" domaća je knjiga koju je esperanto odnio najdalje, jer je korišten za japanski prijevod, perzijski, bengalski, vijetnamski i dr.

Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a organiziraju ga Hrvatski savez za esperanto i Filozofski fakultet. Prigodno je otvorena i prva samostalna izložba esperantskih maraka. (hina/metro-portal)