Što će vam šećer napraviti u tijelu ako ste žena

Starije žene koje jedu puno slatkog i prerađene žitarice imaju veće izglede patiti od nesanice od vršnjakinja koje ne konzumiraju mnogo tih proizvoda, pokazuje američko istraživanje.

Znanstvenici su proučili podatke iz dnevnika prehrane više od 50.000 žena u srednjim 60-im godinama života koje su u menopauzi, prijelazu koji je povezan s povećanim rizicima od poremećaja spavanja i nesanice.

Usmjerili su se na tzv. prehrambeni glikemijski indeks, mjeru toga koliko namirnica, koji mogu izazvati skok šećera u krvi, konzumiraju pojedine osobe.

Žene s najvišim prehrambenim glikemijskim indeksom, što znači da su jele najviše ugljikohidrata u obliku bijelog kruha, slatkiša i zaslađenih napitaka, imale su 11 posto veće izglede za nesanicu od žena koje su imale najniži indeks.

Imale su i 16 posto veće izglede za pojavu nesanice tijekom sljedeće tri godine nakon istraživanja.

- Naši rezultati ukazuju na važnost prehrane za one koji pate od nesanice, kaže voditelj istraživanja James Gangwisch sa sveučilišta Columbia u New Yorku.

Nesanica je stoga još jedan dobar razlog za izbjegavanje slatkoga, osim kontrole tjelesne težine, kaže Gangwisch.

- Kad šećer u krvi brzo skoči vaše tijelo reagira oslobađanjem inzulina a posljedični pad razine šećera u krvi može dovesti do skoka hormona poput adrenalina i kortizola koji mogu utjecati na san, kaže Gangwisch.

Nesanica neproporcionalno pogađa žene, prema studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

Studija je pokazala da su žene koje su jele više povrća, vlakana i čitave komade voća, a ne sokove imale manje izglede za razvoj poremećaja spavanja i nesanice.

Iako cjelovite voćke sadrže šećere, one sadrže i vlakna koja pomažu da se na minimum svedu skokovi šećera u krvi zbog čega voće ima niži glikamijski indeks.

- Moguće je i da je kronična nesanica poticala želju za ugljikohidratima i slatkim, a ne da se kod žena razvijala nesanica zbog toga što su unosile previše šećera i rafiniranih žitarica, kaže Jose Ordovas, sa sveučilišta Tufts u Bostonu.