Što će se najviše poklanjati za blagdane?

Blagdani su na vratima, a s njima stiže i vrijeme darivanja koje obično ostavlja pustoš u novčanicima. No, izgleda da Europljani pomalo dolaze k sebi, jer su na vrh top liste poklona stavili - čokoladu.

Naravno, to je ono što će oni kupiti, ali kad se njih pita što bi najradije dobili, na prvom je mjestu novac, a zatim slijede putovanja.

Knjige kao dar prevladavaju u Francuskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj, Danskoj i Poljskoj dok u Ujedinjenom Kraljevstvu, Rusiji i Sloveniji prednjače čokolade, navode iz Deloittea.

U Belgiji će prvi izbor biti poklon bonovi, a u Španjolskoj obuća i odjeća.

Istraživanje je pokazalo da su potrošači i dalje zabrinuti za gospodarska kretanja u budućnosti i vlastitu kupovnu moć, što će se najvjerojatnije odraziti na blagdansku potrošnju pa će se tako ove godine nastojati zadržati unutar budžeta predviđenog za kupovinu te kupovati jeftinije poklone u trgovinama s povoljnijim cijenama.

"U Hrvatskoj je povećanje neto plaće uslijed izmjena Zakona o porezu na dohodak pozitivno utjecalo na osobnu potrošnju te se ove godine može očekivati rast potrošnje za blagdane", navodi Kruno Škrinjar, menadžer u Deloitteovom Odjelu konzaltinga.

Podsjeća i kako će se prema procjeni Hrvatske gospodarske komore potrošnja za blagdane kretati oko 11,5 milijardi kuna, a većina potrošnje biti će usmjerena prema tradicionalnim kategorijama poput dječjih igračaka, kozmetike, hrane, pića, potrošačke elektronike, knjiga i božićnih dekoracija.

Istraživanje je pokazalo kako će čak 44 posto ispitanika ove godine izbjegavati impulzivnu kupovinu, a cijenu će kao kriterij prilikom odabira dara za obitelj i prijatelje uzeti u obzir trećina potrošača.

Prosječno, na blagdane će potrošiti 513 eura, pri čemu će najveći udio imati pokloni (276 eura), zatim hrana (172 eura) te druženja (65 eura). Najviše za blagdane planiraju potrošiti Britanci (884 eura), dok će najmanje potrošiti Rusi (217 eura).

Prema istraživanju, on-line kupovina iz godine u godinu dobiva na značaju, a raste i kupovina putem pametnih telefona. Tako je primjerice čak 41 posto ispitanika već kupovalo putem pametnog telefona, a u budućnosti to planira njih 47 posto. Taj oblik kupovine najmanje se koristio u Belgiji (25 posto), dok ga u budućnosti najviše planiraju koristiti Portugalci (61 posto), Grci (57 posto), Poljaci (57 posto) i Rusi (57 posto).

Što se tiče offline trgovine, darovi će se ove godine najviše kupovati u specijaliziranim trgovinama (31 posto), hipermarketima i supermarketima (27 posto) te robnim kućama (24 posto). Hranu i piće ispitanici namjeravaju nabaviti u hipermarketima i supermarketima (63 posto), dok će sportsku opremu (45 posto) i digitalne proizvode (45 posto) kupovati u specijaliziranim trgovinama.

Deloitte je istraživanje proveo na uzorku od 14.065 postrošača u u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Rusiji, Sloveniji i Južnoafričkoj republici tijekom rujna i listopada ove godine.