Štednja uništava radna mjesta

Još jedan udarac za zagovornike drastičnih mjera štednje pod svaku cijenu: prema redovitom godišnjem izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO) Ujedinjenih naroda objavljene u ponedjeljak (30.4.) u Ženevi, mjere štednje koje trenutno provode zemlje članice Europske unije ne samo da ne postižu primarni željeni učinak, a to je stabilizacija financijskog tržišta, nego djeluju poput otrova za tržište rada.

Europi prijeti recesija

"Samo ciljanim investicijama a ne štednjom će biti moguće dugoročno stvarati nova radna mjesta", rekao je prilikom predstavljanja studije direktor ILO-a Raymond Torres. Zagovornicima štednje, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, se piše još crnje. Ukoliko EU nastavi s ovakvim rigoroznim programima štednje na uštrb investicija, Uniji prijeti recesija, stoji u izvješću UN-ove organizacije. Gotovo pet godina nakon izbijanja globalne gospodarske krize, svjetske ekonomije se još uvijek oporavljaju i to sporije nego što je prvobitno bilo očekivano. Iako je ILO još donedavno prognozirao da će se broj radnih mjesta u EU već 2014. dosegnuti razinu od prije 2008. dakle prije izbijanja krize, sada se ta prognoza pomaknula za dvije godine unaprijed, na 2016.

Opasnost od socijalnih nemira 

Od 2008. diljem svijeta je nestalo preko 50 milijuna radnih mjesta. 2012. broj nezaposlenih u svijetu doseći će granicu od 202 milijuna što je za šest milijuna više nego prošle godine. Usporavanje porasta broja nezaposlenih očekuje se tek nakon 2013. Problematična nije samo Europa nego i SAD i Japan gdje situacija na tržištu rada stagnira već godinama. Problematična je i činjenica da je više od 40 posto nezaposlenih u razvijenim zemljama i to u starosnoj dobi između 25 i 49 godina već više od godinu dana na burzi rada. Statistike su naime pokazale da se izgledi za dobivanje novog radnog mjesta smanjuju što je dulje nezaposleni na burzi. No nezaposlenost među mladima je posebice karakteristična za politički nestabilna područja poput Bliskog istoka i Afrike što u sebi nosi i potencijal socijalnih sukoba.

Situacija s brojem radnih mjesta se u Njemačkoj, gdje se, posebice zbog potražnje s Dalekog istoka, na izvoz orijentirano gospodarstvo oporavilo od krize, posljednjih godina poboljšala. No visok stupanj zaposlenosti u Njemačkoj ima i tamnu stranu medalje. ILO je kritizirao spori rast plaća u Njemačkoj u usporedbi s ostalim industrijski razvijenim zemljama kao i povećanje segmenta rada na određeno vrijeme i preko privatnih agencija. U međuvremenu svako četvrto radno mjesto u Njemačkoj pripada u ovu kategoriju.