Spasimo ugrožene morske ptice na Jadranu

Biom upozorava kako je najnoviji ovogodišnji Crveni popis ptica Europe utvrdio da je maleni hrvatski albatros - gregula (Puffinus yelkouan) znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo.

To saznanje, poručuju, definitivno je zvono za uzbunu jer se ova endemska vrsta Mediterana srodna albatrosima u samo šest godina od zadnjeg popisa iz 2015. godine popela za dvije kategorije na ljestvici ugroženosti koja ukazuje na opasnost od izumiranja.

Navode i da su gregula i njezin nešto krupniji srodnik kaukal (Calonectris diomedea) jedine vrste ptica iz reda cjevonosnica (Procellariiformes) koje se gnijezde u Hrvatskoj, i to samo na udaljenim otočićima, prije svega kod Lastova i Palagruže.

"Nestanak kaukala i gregule s Jadrana bio bi veliki gubitak za Hrvatsku i zato smo odlučili pokrenuti kampanju za njihovo spašavanje i očuvanje. Biomova istraživanja i akcije na terenu pokazuju da ustrajnim radom i uklanjanjem prijetnji možemo očuvati ove ugrožene vrste, no sada nam je potrebna podrška građana da bismo u tome i uspjeli", poručio je voditelj Programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom Sven Kapelj u povodu početka kampanje "Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda".

Udruga Biom ističe kako od 2010. - zahvaljujući stotinama radnih sati stručnjaka i volontera - prati stanje na terenu, prebrojava gnijezda, otklanja prijetnje poput crnih štakora i prati kretanje tih ptica u cilju zaštite područja na kojem žive. Zahvaljujući satelitskim odašiljačima zna se da neki od naših kaukala odlete sve do Brazila, a zabilježeni su i trenutci u kojima naše gregule iz Sredozemnog mora kroz Bospor prođu u Crno more kako bi se tamo hranile.

Nešto poznatiji srodnici gregule - albatrosi, rasprostranjeni su prije svega na južnoj Zemljinoj polutci. Obje su vrste prave morske ptice jer žive na otvorenom moru, a zahvaljujući posebnim solnim žlijezdama kroz koje iz organizma izlučuju višak soli, mogu piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo u vrijeme gniježđenja, i to najčešće noću kako bi izbjegli predatorske vrste poput štakora i krupnijih vrsta galebova. Najčešće se hrane ribama i lignjama, a plijen hvataju na površini ili roneći ispod površine mora i do 10 metara dubine.

U pronalasku hrane pomaže im i dobar njuh, inače zakržljalo osjetilo kod brojnih ptičjih vrsta. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama morskih hridi i nenaseljenih otočića što otežava njihovo pronalaženje, ali i stručni monitoring.

Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, a prema dosadašnjim spoznajama mogu doživjeti i 25 godina. Podižu samo jednog ptića godišnje, tijekom ležanja na jajetu izmjenjuju se oba roditelja, a kasnije zajedno nastavljaju hraniti i podizati ptića.

Udruga Biom je pozvala građane da se uključe u kampanju za spašavanje kaukala i gregule „Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda" - doniranjem putem donacijske web stranice Bioma.