Slovenci prisvojili hrvatski teritorij još 1994.
Još prije 15 godina Slovenija je razmatrala mogućnosti kako da pomakne granicu na hrvatski teritorij
Prema njihovim stajalištima općina Piran je "učinila pogrešku i prepustila nadzor nad teritorijem i stanovništvom slovenskih sela Škrilje, Bižini i Škodelin", koji se nalaze južno od rijeke Dragonje, koji, prema stajalištu odbora pripada općini Piran. Kao potvrdu toj "pogrešci", navodi se hrvatska gradnja graničnoga prijelaza u Plovaniji odnosno Sečovlju. Prema uputi državnoga odbora za međunarodne odnose državni su organi dužni "uspostaviti suverenitet Republike Slovenije na tom području te izgraditi most preko Dragonje" kako bi stanovnike navedenih sela povezao s maticom zemljom mimo graničnoga prijelaza Sečovlje.
Tu se tajni dokument slovenskog parlamenta poziva na granice bivše Zone B, iz vremena kada su se, prije 64 godine, vodili pregovori o konačnom razgraničenju između Italije i Jugoslavije.
U prijevodu, slovenski su parlamentarci svojim pregovaračima naložili da imaju tražiti predavanje dijelova teritorija RH, pa predlažu "maksimalističku" i "minimalističku" varijantu. U prvoj, Sloveniji treba pripasti kopno sve do rijeke Mirne, a koje uključuje i gradove - Savudriju, Umag, Buje, Grožnjan, Novigrad. U minimalističkoj varijanti, Slovenija bi pristala i "samo" na čitavi poluotok Savudriju i sjeverni dio općine Buje (Kaštel).
Time bi Slovenija ostvarila svoj glavni pregovarački cilj - zadobiti čvrstu uporišnu točku na kopnu, temeljem koje bi se, sada prema međunarodnom pravu, izravno povukla crta koja vodi do otvorenog mora, a Slovenija dobiva znatno veće teritorijalno more.
U izradi tajnoga dokumenta parlamentarnoga odbora za međunarodne odnose sudjelovali su članovi radne skupine za granicu među kojima su bili Dimitrije Rupel ministar vanjskih poslova u prethodnom mandatu slovenske vlade, sadašnji slovenski eurozastupnik Zoran Thaler, sadašnji premijer Borut Pahor i sadašnji predsjednik slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič.
Novi komentar