Skupo, skuplje, Tokio

Bit će to najskuplje Olimpijske igre koje su ikada održane. Pritom su trku za domaćina Olimpijskih igara japanski organizatori dobili i najavljujući da će one koštati znatno manje od prethodnih igara: računali su sa 7,5 milijardi američkih dolara - stručnjaci u međuvremenu računaju s troškovima i do 30 milijardi.

Razlozi tako drastičnog rasta troškova su odlaganje početka Igara na godinu dana, kao i dodatni izdaci zbog korona pandemije. Zbog odlaganja su se troškovi povećali za tri do četiri milijarde dolara, korona mjere koštale su dodatnu milijardu dolara, procjenjuje ekonomistica Sayuri Shirai sa Sveučilišta Keio u Tokiju. Na sve to dolazi izostanak prihoda od karata, jer će Igre biti održane najvećim dijelom bez publike, zbog loše epidemiološke situacije u glavnom gradu Japana.

Računica od početka problematična

Ali troškovi su se znatno povećali i prije korona krize - japanski organizatori su od početka predvidjeli premali budžet, uvjereni su brojni ekonomisti i stručnjaci. Olimpijske igre ne bi trebalo ništa koštati japanske porezne obveznike, njih će najvećim dijelom financirati privatni sponzori, obećavali su organizatori.

Ekonomist i šef Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju, Franz Waldenberger, sumnja da će se to obećanje moći održati. Jer dodatni troškovi su povezani s realizacijom sportskih događaja - na primjer s posebnim troškovima sigurnosti i ograničenjima u prometu. „Vjerojatno se očekivalo da će ti troškovi biti pokriveni prihodom sa samog natjecanja", kaže Waldenberger. Ali bez gledatelja to neće biti moguće.

Sponzori se distanciraju

Imidž „igara u sjeni katastrofe" se više gotovo ne može izbjeći, kaže Waldenberger. Od Igara se distanciraju čak i veliki sponzori.Automobilski gigant Toyota, najveći sponzor Olimpijskih igara, je početkom tjedna priopćio kako njegovi predstavnici neće prisustvovati svečanom otvaranju.

To je obrazloženo zabranom prisustva publike. Ipak oko tisuću službenih i pozvanih gostiju, poput sponzora, moći će prisustvovati svečanosti na stadionu. I u japanskoj javnosti je sve manje razumijevanja za održavanje Igara i sve je teže ostaviti pozitivan dojam, kaže jedan Toyotin glasnogovornik. Povlačenje sa svečanog otvaranja u utorak su najavili i drugi japanski predstavnici privrede - među njima i veliki sponzor Panasonic.

Kupci stanova traže odštetu

Kada je riječ o troškovima, važan faktor je i Olimpijsko selo. Stanovi su tamo odavno prodani za vrijeme nakon Olimpijskih igara. Plan je bio da zgrade budu preuređene u luksuzne stanove. 900 stanova prodano je još prije nego što su Igre odložene. Primopredaja stanova je zatim odložena na godinu dana. Kupci se sada osjećaju ostavljeni na cjedilu i očekuju isplatu odštete od građevinskih kompanija s kojima su sklopili ugovore. Mnogi su već prodali stare stanove, kaže odvjetnik Hironobu Todoroki. Sada moraju plaćati dodatne stanarine a i vrijednost novih stanova se smanjila.

Za duže korištenje Olimpijskog sela, grad Tokio je građevinskim tvrtkama, kao vlasnicima zgrada, platio oko četiri milijardi jena, što je oko 31 milijun eura. Kupci stanova i njihov odvjetnik smatraju da to nije legitimno, jer su stanove već odavno kupili. Dvadesetak kupaca obratilo se sudu - ishod je još uvijek neizvjestan.

MOO vjerojatno jedini profiter

Financijski gledano na kraju zapravo ostaje samo jedan profiter Olimpijskih igara: Međunarodni olimpijski odbor, objašnjava ekonomist Waldenberger. Jer i bez gledatelja na stadionima prihodi od televizijskih prijenosa će biti veliki.