Samo neobrazovane žene na televiziji

Istraživači "Berlinmedia" su dva tjedna analizirali televizijski program, tražeći junake koji bi bili znanstvenici, matematičari, programeri ili inženjeri. No, gotovo svi koje su i pronašli, bili su muškog roda. Rezultati pokazuju da 1,7 posto svih likova u izmišljenim TV serijama, sapunicama i filmovima u Njemačkoj su neke znanstvene struku, a samo 2 posto likova je visoke kvalifikacije u nekom tehničkom zvanju.

Unutar tih zanimanja, pokazalo je istraživanje, ženske znanstvenice i inženjerke su vrlo slabo zastupljene. Samo 0,7 posto ženskih likova radi na nekom od znanstvenih područja, a 0,5 posto u inženjerstvu. Ženski likovi su češće medicinske sestre, učiteljice, kozmetičarke, odvjetnice, liječnice i policajke.

"U 14 dana analize nismo pronašli ženu koja radi primjerice kao elektrotehničar, stručnjak za računala ili inženjer strojarstva.", konstatira glavni istraživač na ovom projektu, Marion Esch sa berlinskog Tehničkog sveučilišta.

Osobito u TV serijama, polja znanosti i tehnologije jedva da postoje. Čini se da scenaristi i producenti to ignoriraju. Istraživač Christoph Falkenroth smatra da takva situacija nije samo u Njemačkoj: "To je fenomen koji se vidi u cijeloj Europi."Njihov projekt se zove "Matematika, informatika, znanost i tehnologija - ravnopravnost i u televizijskim pričama" ili MINTiFF. "Čak i kada ženski likovi na TV imaju posao, njima to njihovo zvanje manje znači nego muškim junacima, Žene se na televiziji više usredotočuju na ljubav, obitelj i svoju osobnu sreću."

Zabava na prvom mjestu

Berlinski istraživači smatraju da je najbolji način poticanja žena da nastave karijeru prezentiranje više uspješnih žena i znanstvenica u sapunicama i drugim programima koje gledaju mladi. "Mlade djevojke promatraju vrlo pažljivo svoju okolinu. One gledaju što rade druge žene i muškarci. Djevojkama treba uzor", smatra Esch.

Istraživači su ispitivali djevojke između 15 i 17 godina kako su postale svjesne svog posla iz snova. Četvrtina njih je rekla da se to dogodilo kroz gledanje televizije. "TV serije mogu definitivno inspirirati i izazvati interes za struku.", kaže Esch.

U SAD se ta teorija pokazala točnom. Kriminalistička serija CSI prikazuje atraktivne žene koje rade u forenzičkoj znanosti. U deset godina prikazivanja, broj žena koje su diplomirale na fakultetima koji obrazuju takve stručnjake porastao je za 64 posto. "Mora postojati neka poveznica između žena koje gledaju forenzičke emisije i postotka žena koje se odlučuju na karijere u tom smjeru.", kaže Corinne Marrinan, jedna od autorica CSI.

Naporan rad

Marrinan objašnjava kako serija predstavlja ženstvene, ali jake i sposobne žene: "One su osjetljive, ali nikad ne gube svoju stabilnost". No fikcija, bez obzira koliko je bliska stvarnosti, nikad neće pokazati pravu svakodnevnicu. "Možda neke djevojke koje gledaju takve serije, misle da posao forenzičnog ispitivanja okolnosti zločina, kao u seriji znači da će i nositi visoke pete i odjeću Prada te da će njihova kosa i šminka izgledati savršeno i nakon dvostruke smjene", kaže Maririnan. "Ali mislim da većina shvaća da je to Hollywood."

Berlinski istraživači misle da žene treba na televiziji prikazati kao - žene. "Bilo bi kontraproduktivno prikazati žene u znanosti i tehnologiji koje se ponašaju kao i muškarci." kaže Esch.

U Sjedinjenim Državama također postoji sličan projekt "Science and Entertainment Exchange". I on se pokazao veoma uspješan i takvo poučavanje filmskih djelatnika je već rezultirao filmovima poput "Čudesni Spiderman" ili "Prometej".Ovi rezultati istraživanja su pokazali kako je potrebno boriti se za promjenu stavova kako bi se poboljšala statistika.

Neki filmaši su im rekli kako znanost i tehnologija nisu dovoljno "seksi" i da to nikoga ne zanima. Zato organiziraju radionice na koje su pozivaju filmske djelatnike i znanstvenike. "Autori, producenti i redatelji su uvijek zaprepašteni koliko znanost može biti zanimljiva kad nauče nešto iz tih zanimanja", tvrdi Falkenroth.

MINTiFF svake godine raspisuje natječaj u kojem sa 10 tisuća eura nagrađuje najbolju ideju filmskog uprizorenja nekog znanstvenog područja. Novac se može iskoristiti za istraživanje, jer filmovi sa znanstvenom pozadinom trebaju više stručnog znanja i istraživanja od "običnih" sapunica - pa su tako i skuplji u produkciji.

Jedan od pobjednika ovog natječaja se upravo emitira. To je istraživačka televizijska serija koja se bavi posljedicama genetskog inženjeringa u poljoprivredi i gdje je jedna od glavnih junakinja - znanstvenica. Ovaj projekt ne utječe samo na nove serije, nego je djelomice zaslužan da se i u starim, dobro poznatim serijama pojavljuju novi junaci - točnije, junakinje koje se bave znanošću.