« Svijet
objavljeno prije 8 godina i 3 mjeseca
NAJKRVAVIJI RAT NA AMERIČKOM TLU

SAD obilježile 150. godišnjicu građanskog rata

Uz topovske salve i vojnike u povijesnim odorama, u Sjedinjenim Državama je obilježena 150. obljetnica početka građanskog rata 1861.-1865.

Fotografija vijesti
Više o

SAD

,

godišnjica

,

građanski rat

Središnji događaj u obilježavanju 150. godišnjice početka rata između 11 otcjepljenih južnih država SAD-a - Konfederacije i 23 sjeverne države - Unije, održan je u Charlestonu u Južnoj Karolini, gdje su 12. travnja 1861. ispaljeni prvi topovski pucnji u napadu Južnjaka na vojnike Sjevera u tvrđavi Fort Sumter, na otoku pred lukom, izvijestio je američki javni radio NPR.

Nekoliko stotina ljudi okupilo se uz 30-ak topova u luci Charlestona pred zoru, kako bi pratili rekonstrukciju povijesnog bombardiranju iz 1861. Oko 04:00 sata, jedan snop svjetlosti podigao se prema nebu iz kamenih zidina Fort Sumtera, a pola sata kasnije, kada je ispaljena prva topovska granata u ratu, drugi snop svjetlosti podigao se iz tvrđave u drugome smjeru, označivši razdvojenu zemlju. Pred okupljenim građanima, limena glazba održala je koncert pod nazivom "Kada je Isus plakao". Nešto više od dva sata kasnije, ispaljen je naboj iz autentičnog mužara iz 1847. godine, koji su slijedili plotuni iz 30 drugih topova u luci.

Te 1861., Fort Sumter se predao nakon 34 sata bombardiranja, a Južnjaci su ga potom držali iduće četiri godine rata. Prema pisanju povjesničara Adama Goodhearta, Građanski rat počeo je zbog greške. "Kod Fort Sumtera Južnjaci su mislili da će moći otjerati 'Jenkije' s teritorija Konfederacije, i da će Sjever misliti kako ne vrijedi ratovati da bi se Jug vratio u Uniju. Suvišno je reći da su se jako preračunali", rekao je Goodheart za NPR.

Prije 50 godina, stogodišnjicu Građanskog rata obilježilo je slavljeničko raspoloženje, no u utorak, na 150. obljetnicu događaja, takvih proslava nije bilo. Povod za otcjepljenje južnih država i građanski rat, bila je politika predsjednika Abrahama Lincolna, izabranog 1860., da se zabrani širenje ropstva na zapad SAD-a, kao što je ono bilo zabranjeno na sjeveru zemlje, a tek je kasnije cilj postalo ukidanje ropstva na cijelom teritoriju SAD-a.

Godine 1861. SAD je imao oko 30 milijuna stanovnika, 23 sjeverne države 21 milijun, a države Konfederacije 9 milijuna, od čega 4 milijuna robova. Rat je bio posljedica dubokih podjela, a sa strašnim dankom ljudskih života i razaranjem slabijih južnih država gdje je uglavnom vođen, neke je toliko produbio da se i danas osjećaju, posebno one rasne.

Istraživanje CNN/ORC-a objavljeno u utorak, pokazalo je da nešto manje od četvrtine Amerikanaca više "simpatizira" Konfederaciju nego Uniju, a na Jugu se taj broj penje do 38 posto. Na pitanje je li ropstvo bilo glavni razlog da se Jug otcijepi od SAD-a 42 posto je odgovorilo da nije bilo glavni razlog, a 54 posto da je. Kod republikanaca 45 posto kaže da je ropstvo izazvalo secesiju a kod demokrata 65 posto, a približno ista podjela postoji i kod bijelaca i ostalih građana, sa 50 posto bijelaca koji kažu da je ropstvo bilo glavni razlog, dok 66 posto nebijelaca kaže isto. Građanski rat se danas u SAD-u najčešće naziva "ratom među državama" čime se popustilo nastojanjima Juga da se umanji uloga ropstva u njegovu izazivanju.

13.04.2011. 14:10:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh