« Svijet
objavljeno prije 7 godina i 5 mjeseci
IZBORI

Rizičan potez šefa FBI-a

Šef američke savezne policije FBI je na meti kritika zbog objavljivanja detalja o istrazi protiv Hillary Clinton. No, je li on mogao drukčije postupiti?

Udar na Clinton tjedan dana pred izbore ...
Udar na Clinton tjedan dana pred izbore ... (Arhiva)
Više o

Hillary Clinton

,

FBI

,

e-mailovi

,

James Comey

James Comey je vjerojatno već toga 2. ožujka 2015. slutio da ga ne čeka ništa dobro. Toga dana je list New York Times (NYT) objavio da je Hillary Clinton u vrijeme kada je bila šefica diplomacije SAD-a koristila privatni e-mail server za službenu korespondenciju. U tom trenutku, a najkasnije kada je Clinton nekoliko tjedana kasnije najavila svoju kandidaturu za Bijelu kuću, Comeyju je moralo biti jasno da će ga od ovog slučaja vjerojatno zaboljeti glava. Clinton ne samo da je bila jedan od najizglednijih kandidata Demokrata za funkciju predsjednice, nego je bila i jedna od najspornijih političkih figura SAD-a.

Nakon što je sama Clinton potvrdila da je koristila privatni, a ne službeni server, istraga protiv nje je intenzivirana tek tijekom ljeta. U kolovozu 2015. je uslijedilo i službeno priopćenje da FBI vodi istragu protiv kandidatkinje Demokrata.

Nepunih godinu dana kasnije, 5. srpnja 2016., direktor FBI-a James Comey je priopćio da je istraga okončana i da nema povoda za podizanje optužnice. To je bilo čudno. U SAD-u nije uobičajeno da FBI u javnosti govori o tome da je istraga okončana i to na tako opširan način samo nekoliko mjeseci uoči predizborne kampanje za predsjedničku funkciju.

Izvanredna situacija

"U takvoj izvanrednoj situaciji direktor FBI-a je odlučio da mora nešto reći javnosti o tom slučaju", navodi Daniel Richman, profesor prava na Sveučilištu Columbia i bivši državni odvjetnik. Richman se s Comeyjem zna već tri desetljeća i savjetuje ga. "Da je samo rekao kako je istraga okončana, onda bi Kongres pokrenuo svoju istragu kako bi otkrio činjenice koje FBI nije objavio."

Ipak, o Comeyjevom nastupu u javnosti se ionako raspravljalo u Kongresu. Republikanci su bili razočarani što šef agencije FBI, usprkos brojnim kritikama na račun Hillary Clinton, protiv nje nije podigao optužnicu. Republikanci, posebno njihov predsjednički kandidat Donald Trump, oštro su kritizirali Comeyja, koji je i sam bivši član njihove stranke. Za razliku od toga, Demokrati su ga pohvalili, sretni što se sve završilo na taj način. Činilo se da je time cijela ova stvar i okončana.

Tako je i bilo sve dok Comey samo jedanaest dana uoči izbora po drugi put nije aktivirao političku bombu. On je pismeno obavijestio članove Kongresa da je FBI pokrenuo novu istragu protiv Hillary Clinton. O tome sadrže li novootkrivene e-mail poruke koje je ranije poslala Clinton išta što bi joj se moglo predbaciti - nije mogao ništa reći. Ovo pismo ne samo da je odmah dospjelo u javnost, nego je od toga trenutka postalo jedina tema oko koje se vodi predizborna kampanja.

Nevjerojatna zloupotreba položaja

Ovoga puta najžešći kritičari Comeyja su bili Demokrati. Comey je svojim pismom prekršio pravilo da šest tjedana uoči izbora FBI ne čini ništa što bi se moglo okarakterizirati kao pokušaj utjecaja na politička zbivanja. Time je potpuno preokrenuo izbornu kampanju. Dobro uzdrmanoj predizbornoj kampanji Donalda Trumpa dao je veliki zamah, a Hillary Clinton je to otjeralo u defenzivu. Čak i brojni republikanci i brojni pravni stručnjaci su ogorčeni zbog samostalne odluke Comeyja da uputi spomenuto pismo Kongresu, što je učinio čak i nakon što se tome usprotivilo njemu nadređeno Ministarstvo pravosuđa.

"Upoznati članove Kongresa o detaljima istrage protiv vodećega kandidata oporbe je nevjerojatna zloupotreba položaja", kaže Richard Painter, profesor prava na Sveučilištu Minnesota koji je od 2005. do 2007. bio šef pravnog tima za etička pitanja pri Bijeloj kući. "To nije način na koji radi FBI, koji istrage provodi u tajnosti."

William Snyder, bivši zamjenik državnog odvjetnika u Pennsylvaniji i Washingtonu, suprotstavlja se tom mišljenju tvrdnjom da se Comey našao u vrlo teškoj situaciji. "On je u svojoj ranijoj izjavi pred Kongresom naveo kako je FBI okončao istragu. Mislim da je u trenutku kada je saznao da postoji novi materijal koji se istražuje i da ovaj slučaj nije zaključen, osjećao obvezu da dopuni svoju raniju izjavu koju je dao pod prisegom."

Tko je kriv?

Painter, ali i mnogi drugi ne misle tako. "Sam sebe je doveo u takvu situaciju. Dao je Kongresu obećanje koje nije smio dati. Naime, da će zastupnike odmah informirati ukoliko bude novih detalja o ovom slučaju."

Njegov kolega Snyder krivicu za sve vidi u članovima Kongresa. "Do svega ovoga ne bi ni došlo da Kongres nije ranije pozvao Comeyja da svjedoči. Mislim da je on samo želio napraviti ono što smatra ispravnim."

Za Daniela Richmana, Comeyjevog savjetnika, u cijeloj ovoj stvari je šef FBI-a svakako na gubitku - bez obzira što da je uradio. Da nije rekao ništa, informacija o istrazi bi kad-tad dospjela u medije, a on bi bio kritiziran da je šutio o tome. Kad je progovorio o tome predbacuje mu se pokušaj utjecaja na politička zbivanja.

"On vjeruje da je njegov prioritet zaštita integriteta i vjerodostojnosti agencije FBI", tvrdi Richman. "To je doista hod po žici zbog čega je glava zaboljela sadašnjeg šefa FBI-a, a isto je bilo i s njegovim prethodnicima."

Piše: Michael Knigge/DW
06.11.2016. 08:00:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh