Religije za mir

„Religions for Peace" (Religije za mir) je globalna mreža religijskih zajednica. „Sve religije svijeta su u nekom obliku dio ove mreže koja je nastala u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća", objašnjava Ulrich Schneider, izvršni je direktor zaklade "Mirovni dijalog svjetskih religija i civilnog društva" i odgovoran je za organizaciju desete Svjetske skupštine „Religije za mir", koju će u utorak (20.8.) otvoriti njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Svjetska konferencija religija za mir (engl. World Conference Religion for Peace, WCRP), je osnovana 1966. u Washingtonu. Cilj joj je promicanje mira u svijetuutemeljenog na vjerskim i moralnim načelima. Članovi su ljudi iz različitih konfesija koji nastupaju u vlastito ime. Hrvatski ogranak djeluje od 1990., a iz zemalja regije tu su još osobe iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije. Skupovi se održavaju svakih pet godina, a ove godine je domaćin mali njemački grad Lindau na Bodenskom jezeru, daleko od političkih centara. No s druge strane, Lindau se nalazi u srcu Europe. U tom gradu se već dugi niz godina organiziraju i Međunarodni susreti nobelovaca koji pružaju atmosferu za intenzivno razmišljanje i prekograničnu razmjenu.

Očekivanja politike od religije

Wolfgang Schürer je uključen u susrete nobelovaca, a danas je ovaj ekonomist, kao predsjedavajući "Zaklade za mirovni dijalog svjetskih religija i civilnog društva", motor koji stoji iza susreta."Nadamo se da će Svjetska skupština dati poticaj koji će imati trajan efekt, te da nismo samo još jedan u nizu takozvanih samita, kojih je danas u svijetu svakako previše", objašnjava Schürer u razgovoru za Deutsche Welle.

To se poklapa i s očekivanjima ili nadama politike, ne samo Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu, koji Lindau podržava s nekoliko milijuna eura. U mnogim zemljama širom svijeta političke institucije nisu u stanju riješavati probleme i samo snage civilnog društva - često baš vjerske zajednice - pomažu onima kojima je to potrebno: bilo da se radi o selima Centralnoafričke Republike, o dijelovima Iraka ili o brojnim izbjegličkim kampovima u raznim zemljama. "Vjerske zajednice su najveće institucije civilnog društva na svijetu", kaže Andreas Görgen, šef Odjela za kulturu i komunikacije u Ministarstvu vanjskih poslova. "Pored svih pitanja vjere, mi se brinemo i o odgovornosti unutar društva te između različitih društava."

Drugim riječima: politika vidi potencijal vjerskih zajednica, ali ih također želi učiniti odgovornima za mir. U Lindauu će to također biti vruća tema. Iza zatvorenih vrata će na primjer razgovarati delegati iz Sjeverne i Južne Koreje, Mjanmara i Bangladeša, te Sudana i Južnog Sudana.

Hrabri ljudi

U Lindauu će doći i istaknuta imena svjetske političke scene: Jose Ramos Horta, važni političar Istočnog Timora i dobitnik Nobelove nagrade za mir. Zatim Layla Al Khafaji, iračka muslimanka, koja je pod vladavinom Sadama Husseina provela deset godina u zatvoru prije nego što je otišla u Kanadu i sada je jedan od vodećih glasova u svojoj domovini koji se bori protiv nasilja nad ženama. Ili kardinal John Onaiyekan: Nigerijac, koji je jedan od onih koji, uprkos teroru islamističkog pokreta Boko Haram, zagovaraju suživot religija.

Sveukupno će u Lindau biti prisutno više od 900 predstavnika religijskih zajednica iz 100 zemalja. Prema riječima Ulricha Schneidera, direktora Zaklade, prvobitni cilj da jedna trećina učesnika budu žene, organizatori nisu uspjeli ostvariti. Schneider naglašava važnost religije širom svijeta. Preko 80 posto svjetske populacije je za sebe izjavilo da je religiozno: "To je zasigurno drugačije nego ovdje u Njemačkoj, i pokazuje koliko je važna uloga religije danas."

Molitva i jelo

Učesnici će imati mogućnost sudjelovati u vjerskim obredima različitih religija. U srijedu navečer katolici i protestanti, čije crkve u gradu na Bodenskom jezeru stoje jedna pored druge, pozivaju vjerske predstavnike i lokalno stanovništvo na objed za zajedničkim stolom. Kao trajni simbol, stol će biti u obliku kruga.

Njemačka se nada da će Lindau i atmosfera u tom gradu potaći na razgovore. Ne radi se tu samo o zajedničkoj deklaraciji, već i o vrlo konkretnim odlukama. Planirana je globalna inicijativa za zaštitu vjerskih lokaliteta i zajedničko opredjeljenje u području znanosti s ciljem podizanja svijesti o seksualnom nasilju nad ženama u oružanim sukobima. "Nadamo se", zaključuje Schneider, "da će Lindau postati trajno mjesto međureligijskog dijaloga i impuls miru". Tada bi se vjerski predstavnici mogli vratiti na Bodensko jezero za pet godina.