Regulacija cijena struje i plina

Nakon što su mediji objavili povjerljive informacije o planovima Europske unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je predstavila pet mjera u borbi protiv energetske krize. Što Komisija konkretno predlaže?

Štednja električne energije

Zemlje članice EU-a trebale bi se obvezati na štednju električne energije, pogotovo ujutro i u ranu večer, kada je potrošnja u prosjeku najveća. Von der Leyen nije navela konkretne podatke, ali izvori u Komisiji govore o najmanje 10% uštede. Članice Unije već su se obvezale da će tijekom zime smanjiti potrošnju plina za 15%, ali na dragovoljnoj bazi. Mađarska je i to odbila. Upitno je hoće li sve članice EU-a pristati na mjere štednje struje.

„Kočnica" za cijene struje

Europska komisija kao „kočnicu" na cijene struje predlaže uvođenje novog doprinosa koji bi plaćale one firme koje struju proizvode iz (jeftinih) obnovljivih izvora energije, poput sunca ili vjetra. Ta dadžbina bi bila ustvari razlika između jeftino proizvedene eko-struje i skupe struje proizvedene uz pomoć plina. Tako bi Komisija „pobrala" profite eko-proizvođača o „kojima oni nisu mogli ni sanjati", kako je rekla von der Leyen. A taj novac bi Komisija stavila na raspolaganje zemljama članicama, kako bi one subvencijama pomogle siromašnijim potrošačima i poduzećima.

„Solidarni doprinos"

Poduzeća koja su proteklih mjeseci ostvarila ekstremno visoke profite zbog eksplozije cijena nafte i plina, trebala bi plaćati „solidarni doprinos", najavila je šefica Komisije. Još uvijek nije poznato koliko bi visok taj porez trebao biti, odnosno što Komisija planira s prihodima od njega. Jasno je samo da Komisija ne želi porezima opteretiti isključivo proizvođače „zelene" struje.

Stabiliziranje tržišta struje

Rekordno visoke cijene struje na tržištu, te sve oskudnija ponuda predstavljaju rizik u opskrbi, upozorila je Češka, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a. I zato se, kako se tvrdi, mora osigurati veća doza likvidnosti na tržištu kako bi komplicirani sustav i ubuduće funkcionirao. Europska središnja banka bi trebala „upumpati" još više novca na tržište, stroga pravila trgovine trebala bi se „olabaviti", a neki derivati povući s tržišta, stoji u povjerljivom radnom papiru iz Praga. Europska komisija predlaže kreditiranje opskrbljivača koji se nađu u financijskim problemima, odnosno dodjele državnih poticaja. Cilj je spriječiti „domino-efekt" na tržištu u slučaju da neki opskrbljivač propadne.

Ograničavanje cijena plina

Komisija se zalaže za uvođenje gornje granice za plin koji još uvijek stiže iz Rusije. Time se želi spriječiti da Vladimir Putin ostvaruje sve veću dobit od prodaje energenata. EU u ovom trenutku samo 9% plina uvozi iz Rusije. Prije godinu dana je uvozio 40%. 13 članica Unije uopće više ne uvoze plin iz Rusije. Von der Leyen nije isključila ni mogućnost ograničavanja cijena ukapljenog plina (LNG) koji se uvozi iz SAD-a ili s Bliskog istoka.

Hoće li cijeli EU podržati plan?

Jedno od glavnih pitanje je kako će se ponašati Mađarska. Premijer Viktor Orban je kao jedini šef neke EU-vlade dogovorio posebne cijene za izdašnu isporuku ruskog plina Mađarskoj. Zahvaljujući tom aranžmanu s Kremljom, cijena struje u Mađarskoj je čak pala u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno se cijena struje u baltičkim zemljama - učetverostručila.