Razgovor u povodu - Robert Kralj

Robert Kralj se sredinom srpnja predstavio samostalnom izložbom u Izložbenoj sali dubrovačkih knjižnica s nizom portreta.

Gospodine Kralj, nedavno ste se predstavili u Dubrovniku sa samostalnom izložbom portreta.

Izložba "Portreti iz Grada" otvorena je 17. srpnja u izložbenoj sali dubrovačkih knjižnica. Ideja je začeta učestvovanjem na izložbi portreta koje su napravili poznati umjetnici dubrovačkog područja. Za istu izložbu, u galeriji Artur i u organizaciji galeristice gđe Tee Batinić nacrtao sam nekoliko portreta građana suvremenika. Kako su moji portreti bili zapaženi i pozitivno kritizirani od javnosti i struke, odlučio sam proširiti izložbu s novim radovima. U međuvremenu, isti portreti su na nagovor gđe Batinić izloženi u lokalnoj popularnoj slastičarnici gdje su izazvali dodatnu zanimaciju građana. Nakon desetak dana imao sam dovoljno radova za samostalnu izložbu u većem izložbenom prrostoru. Kako je ideja bila odmah izložiti tako sam izabrao svoj matični prostor tj. dubrovačke knjižnice. Portreti su izabrani nasumično iz većeg broja umjetnika i značajnih građana grada Dubrovnika.

Kako odabirete osobe za portretiranje?

Portreti su nastali tako reći na ulici uz prisustvo javnosti, ali su većinom rađeni sa ekrana mobilnog uređaja ili prijenosnog kompjutora. Neki su skicirani više puta dok je većina nastala u jednom mahu.

Kako pristupate osobi, motivu?

Prilikom stvaranja crteža tj. portretiranja, utjecala su tri faktora. Karakter osobe koju portretiram, moj doživljaj iste i stanje u trenutku nastajanje. Crtanje portreta s tri faktora realizirao sam u osnovnoj akademskoj likovnoj tehnici ugljenu na papiru. Izabrao sam tehniku koja mi dozvoljava brzu izvedbu na raznim lokacijama uz uspješan efekat izvedbe zadane teme. Osobama sam pristupio na različit način, dužim krokijem ili kratkom studijom, ovisno o faktorima izvedbe. Na portretima sam koristio komponiranje kontrasta svjetla i sjene ili linije ili pak spoj svega nabrojenog. Većinom sam se koristio potezom kose linije u izvedbi osjenčenih djelova crteža. 

Vi ste restaurator papira, radite u Dubrovačkim knjižnicama.

Restaurator sam papira i s kolegama radim na održavanju brojnih vrijednih zbirki u vlasništvu dubrovačkih knjižnica. Godinama sam radio pri mnogim projektima dubrovačkih muzeja i dubrovačkih knjižnica. Autor sam mnogih ilustracija za vodiče kroz povijest dubrovnika, slikovnice, bojanke i ostalo. Organizirao sam mnoge likovne radionice za djecu i aktivni sam suradnik mnogih. 

Osim portreta što je još novo u Vašem radu, u atelijeru?

Prošle godine u likovnu publiku izašao sam sa starim radovima. To su bili aktovi izrađeni u ateljeu slikara Josipa Pina Trostmanna. Cilj , ujedno i motiv je bio povratak na likovnu scenu. Ovajput sam izašao sa novom temeljnom temom, portretom. 

Nakon ovog predstavljanja publici želim otvoriti put novom sazrijevanju. Osim portreta i aktova, teme mojih radova su vedute, pejzaži, mrtve prirode, morsko dno itd.

Kako doživljavate suvremenu umjetnost?

Suvremenu umjetnost doživljavam kao prijelazno razdoblje i romantično se nadam nastanku novog pravca koji bi me zadovoljio u likovnom smislu. Otkako je informatička znanost dosegla neslućen razvoj očekujem prevagu prema tom karakteru umjetnosti. Iako volim klasičnu likovnost nadam se da ću se moći odvojiti od svog zaštićenog svijeta i učestvovati u kritici društva novim modernim "naoružanjem". 

Planovi, izložbe...?

U planu imam izložbu kojom ću se još intimnije približiti publici uz kritički pogled na probleme društva u kojem živimo.