Rasne predrasude mogle bi odlučiti američke izbore

Duboko ukorijenjeno rasno nepovjerenje moglo bi koštati Baracka Obamu ulaska u Bijelu kuću ako izbori budu tijesni, prema u subotu objavljenim rezultatima ispitivanja AP-Yahoo News-a, koje je pokazalo da jedna trećina bijelih demokrata negativno gleda na crnce, a mnogi ih nazivaju "lijenima", "nasilnima" i odgovornima za vlastite teškoće.

Ispitivanje, koje je provelo sveučilište Stanford, sugerira da bi postotak birača koji bi se mogli okrenuti od Obame zbog njegove rase, lako može biti veći od završne razlike među predsjedničkim kandidatima na izborima 2004. godine - dva i pol postotka.

I pred republikancem Johnom McCainom su prepreke: on je saveznik nepopularnog predsjednika George W. Busha i sa 72-godine bio bi najstariji predsjednik SAD-a u prvom mandatu. No Obama je suoočen sa sljedećim: 40 posto svih bijelih Amerikanaca ima barem djelomično negativno stajalište prema crncima, uključujući i mnoge demokrate i nezavisne.

Više od trećine svih bijelih demokrata i nezavisnih birača, bez kojih Obama ne može osvojiti Bijelu kuću, slaže se s najmanje jednim negativnim pridjevom o crncima, prema istraživanju, i za njih je znatno manje vjerojatno da će glasovati za Obamu od onih koji ne dijele ta gledišta.

Ti podaci dodaju jednu dozu grube stvarnosti na povijesnu kampanju prvog crnačkog predsjedničkog kandidata jedne od dviju velikih američkih stranaka.

"Puno je manje zadrtih ljudi nego prije 50 godina, no to ne znači da je zadrtih samo nekolicina", ocijenio je politolog sa Stanforda Paul Sniderman u analizi ankete.

Ispitivači su željeli utvrditi zašto je Obama u izjednačenoj utrci s McCainom, iako se politički krajolik čini izrazito na strani demokrata, što je pitanje koje postavljaju mnogi politički analitičari.

Nepopularnost republikanskog predsjednika Busha, rat u Iraku i loša gospodarska situacija idu protiv kandidata republikanaca, kao i činjenica da je registriranih demokratskih birača oko 15 posto više od republikanskih.

Rezultati su pokazali da Obamini problemi leže kod kuće - među njegovim demokratima, posebno bijelcima, ne-Hispanicima. Samo sedam od 10 demokrata podržava Obamu, u usporedbi s 85 posto republikanaca koji su za McCaina.

Puno republikanaca ima rasne predrasude, također, no istraživanje je pokazalo da to što oni neće glasovati za Obamu nije zbog njegove rase. Većina republikanaca ne bi glasovala za bilo kojeg demokrata za predsjednika - bijelog, crnog ili smeđeg.

Ispitivanje je isto tako pokazalo da većina bijelaca govori dobro o crncima, kao i da mnogi od onih koji govore loše žele glasovati za Obamu.

Na drugoj strani pitanja o rasnom preferiranju i predrasudama, senator iz Illinoisa uživa gotovo jednoglasnu potporu crnačkih birača, pokazala je anketa.

Rasa nije glavni faktor koji odvraća demokrate i nezavisne od Obame. Anketa pokazuje da dvojbe oko njegove kompetentnosti i sposobnosti da provede željene promjene odvraća više od četvrtine demokrata, i da će vjerojatno zato glasovati protiv njega.

Učinak rasnih stajališta bijelaca uočljiv je u ispitivanju. Statistički model deriviran iz ispitivanja sugerira da bi Obama imao do 6 posto glasova više, da nema rasnih predrasuda bijelaca.

Kod AP-Yahoo News ispitivanja korištena je jedinstvena metoda kalifornijske tvrtke Knowledge Networks, koja intervjuira ispitanike online a ne telefonom, jer se pokazalo da tako ljudi rađe govore o neugodnim stvarima ili iznose nepopularne stavove nego u razgovoru sa strancem.

Birajući između više pozitivnih i negativnih pridjeva koji mogu opisati crnce, 20 posto svih bijelaca se odlučilo za riječ "nasilni", 22 posto za "hvalisavi", 29 posto "skloni prigovaranju", 13 posto "lijeni" i 11 posto "neodgovorni".

Među demokratima, jedna trećina je izabrala negativne pridjeve, a od njih 58 posto planira glasovati za Obamu.

Ispitivanje je pokazalo rasne predrasude i kod nezavisnih birača, više od 30 posto opisalo je crnce kao "sklone prigovaranju", a 24 posto kao "nasilne". Oko 40 posto nezavisnih birača smatra da bi se crnci trebali "više truditi".

Ispitivanje je provedeno od 27. kolovoza do 5. rujna na uzorku od 2.227 odraslih osoba s marginom greške od +,- 2.1 posto. (HINA)