Rad od kuće nije za svakoga

Globalni fenomen rada od kuće koji bi trebao održati proizvodnju i efikasnost tokom pandemije koronavirusa bi mogao imati suprotan efekt i stvoriti pad u produktivnosti koji bi ugrozio ekonomski rast na mnogo godina, poručio je ekonomist Nicholas Bloom s Instituta za istraživanje ekonomskih politika Stanford.

"Kod kuće radimo uz djecu, u neprimjerenom okolišu, bez izbora i konkretnog radnog vremena. To će stvoriti katastrofu za tvrtke po pitanju produktivnosti", rekao je Bloom.

Onima koji su upoznati s njegovim prijašnim radom bi se ova izjava mogla činiti neuobičajenom jer je 2015. godine sudjelovao u istraživanju te pisao upravo u korist i o pozitivnim posljedicama rada od kuće, piše Stanford News.

Istraživanje se temeljilo na slučajnom uzorku od 1000 zaposlenika kineske turističke agencije Ctrip, a rezultati su pokazali da je rad od kuće u periodu od devet mjeseci doveo do povećanja u produktivnosti od 13 posto te 50 posto manju stopu zaposlenika koji su dali otkaz. Dakle, radi se o gotovo dodatnom danu proizvodnje tjedno.

Eksperiment je bio toliko uspješan da tvrtka kompletan radni model prebacila na rad od kuće.

No ono što se danas događa sa krizom koronavirusa je potpuno drugačije zbog četiri faktora, a to su djeca, prostor, privatnost i izbor.

Briga za malu djecu tijekom rada od kuće je možda najzahtjevniji aspekt dana. Zatvaranje škola i tranzicija na model učenja na daljinu je mnoge roditelje pretvorio i u nastavnike, uz njihov standardni posao, a upravo je jedan od preduvjeta uspješnog rada od kuće odsustvo djece koja su u školi ili vrtiću.

"Rad od kuće s djecom je katastrofa po pitanju produktivnosti. Četverogodišnje dijete mi redovito upada u sobu nadajući se da sam raspoložen za igru dok sam usred sastanka ili konferencijskih poziva", kazao je Bloom.

I u Hrvatskoj se pokazalo da je online nastava veoma zahtjevna i često neprilagođena stvarnim uvjetima, kako za učenike tako i za roditelje. Djeca su mrzovoljna i preopterećena količinom zadataka koje dobivaju tokom nastave, a to automatski znači i da roditelji moraju više vremena provesti s njima u provjeri zadaće i ponavljanju gradiva.

Dugoročno je takva situacija zabrinjavajuća i svakako doprinosi padu produktivnosti tijekom radnog dana.

Bloomova analiza turističke agencije je također imala uvjet. Zaposlenicima je dozvoljeno da rade od kuće jedino ako su imali vlatiti ured u domu, dnevni boravak nije bio opcija i nikome nije bio dozvoljen ulazak tokom radnog vremena.

"Mnogi ljudi sada rade iz svojih spavaćih soba ili zajedničkih prostorija, sa svim zvukovima koje proizvode ukućani", rekao je Bloom.

Također ističe da je suradnja licem u lice nužna za kreativnost i inovativnost. Njegova su istraživanja pokazala da su sastanci uživo neophodni za razvoj novih ideja te održavanjem visoke razine motivacije i pozornosti kod zaposlenika.

"Nove ideje koje gubimo svakim danom bi se mogle predstaviti kao manje novih proizvoda u 2021. godini", objasnio je Bloom.

Kada je u pitanju izbor, zanimljivo je da su zaposlenici Ctripa nakon devet mjeseci rada od kuće mogli birati žele li se vratiti u ured. Polovina ih je odabrala povratak, iako im je do posla u prosjeku trebalo 40 minuta.

"Odgovor je socijalizacija. Mnogi su rekli da se osjećaju izolirano, usamljeno i depresivno kada rade od kuće", izjavio je Bloom.

Iako je zabrinut, Bloom ističe i neke potencijalne pozitivne učinke novog radnog modela. Ukoliko se tvrtke, poduzeća i zaposlenici uspješno prilagode novim uvjetima, stres svakodnevnog putovanja na posao više neće biti problem.

Također, mnogima posao u ovakvim uvjetima cvjeta. IT sektor je sada pretrpan poslom i u tom se vidu potencijalno otvaraju nova radna mjesta.

Osim toga, poslovanje putem interneta će vjerojatno zaobići mnoštvo nepotrebnih regulacija zbog hitnosti djelovanja, piše Stanford News.