Pronađen najstariji potopljeni grad

Naselje Pavlopetri, koje je u davnoj prošlosti zbog učestalih potresa završilo ispod površine Sredozemnog mora kraj obale grčkog Peloponeza, identificirano je kao najstariji svjetski potopljeni grad. Iako su ga grčki arheolozi otkrili još 1967. godine i tada ga procijenili na oko 3.000 godina starosti, tek nedavno su pronađeni fragmenti lončarije stari oko 5.000 godina što je dovelo do novih teorija o njegovoj starosti.

Štoviše, grčke vlasti su objavile kako je pronađeno oko 9.000 kvadratnih metara do sada nepoznatih zgrada, ulica i groblja, te velika ceremonijalna zgrada nazvana megaron. Arheolozi na temelju toga pretpostavljaju da se radilo o vrlo važnoj trgovačkoj luci te se nadaju da će im ta otkrića dati bolji uvid u način života neolitičkih kultura, javlja New Scientist.

"Na morskom dnu može se pronaći mnogo ostataka koliba i naseljenih špilja paleolitičke starosti, ali pravih gradova sa zgradama povezanih zidova i organiziranim ulicama nema. Ovdje imamo nešto 2 do 3 tisuće godina starije od svih potopljenih gradova potvrđene starosti", rekao je Nic Flemming iz britanskog centra National Oceanography koji je i otkrio Pavlopetri tijekom '60ih.

Važnost ovog pronalaska je to što se radi o luci. Do sada je pronađeno mnogo naselja te starosti na kopnu, ali ovo je prvi koji je bio na obali.

"Radilo se o vrlo velikom naselju koje je bilo povezano s farmama u zaleđu, a imalo je i svoje rudnike bakra. Ovaj grad bio je sjecište pomorskih putova, ključna povezna točka između kopna i Krete, ali i važan poljoprivredni centar. To nam nudi nevjerojatno mnogo informacija o organizaciji života toga vremena", rekao je Flemming.

Nove strukture Pavlopterija pronađene su uz pomoć sonara za sektorsko skeniranje, uređaja koji je razvijen za potrebe naftne industrije, ali se pokazao iznimno korisnim i za arheologe. Njime je primjerice potvrđeno postojanje prastarog kamenog kruga na dnu jezera Michigan u SAD-u.

Ono što posebno zanima arheologe je mogućnost da nalazište krije ostatke organskih materijala (drva, hrane i dr.), koji se na kopnenim nalazištima te starosti u pravilu ne mogu pronaći.

"Kada počnemo s iskapanjima ovo nam nalazište može ponuditi do sada nepoznate detalje o načinu života u gradu iz brončanog doba", oduševljeno je rekao Jon Henderson sa sveučilišta u Nottinghamu koje je sudjelovalo u istraživanju. S njim se složio i Elias Spondylis iz grčkog ministarstva kulture rekavši kako se radi o mjestu koje je ostalo "zamrznuto u vremenu".