Previše je vina u Francuskoj

Francuska je s pravom ponosna na svoja vina i vinsku kulturu koja uživa ugled u čitavom svijetu. Prije gotovo četvrt stoljeća je UNESCO vinorodno područje Saint-Émilion u Bordeauxu proglasio svjetskom kulturnom baštinom, a i čitava francuska kuhinja svoju pravu cjelinu stječe tek uz čašu vina.

No među francuskim vinarima je raspoloženje sve tmurnije. Kratko rečeno, ima ih previše: i vinara i vina kojeg nude potrošačima, osobito crnog vina. Doduše vrhunska vina poznatih vinara izuzetnih godišta još uvijek postižu dobre cijene među vinopijama svijeta, ali gotovo polovica proizvodnje francuskih vinara dolazi na police francuskih samoposluga - a tamo vlada žestoka bitka ponuditi bocu što jeftinije. To su cijene koje i drugim Europljanima izgledaju nevjerojatno: već i pet eura za bocu je mnogo.

Vinari su svjesni kako bi zapravo trebali posegnuti za elementarnom mjerom u zakonima tržišta: smanjiti ponudu da bi povećali cijene, ali to u ovom slučaju znači krčiti vinograde i prekinuti možda i stoljetnu tradiciju. I to čak i u najglasovitijem vinorodnom područje Francuske, Bordeauxu - ili Bordelaisu kako kažu Francuzi: „U toj regiji je problematično s vinogradima ukupne površine oko 400 četvornih kilometara", rekao je vinar Olivier Metzinger za francuski Sud Radio prošlog prosinca.

40.000 hektara previše

I on je uoči Božića s drugim vinarima izašao a ulice kako bi prosvjedima ukazali na nevolje koje muče tamošnje vinare: „Kod tih 400 četvornih kilometara moramo ili prijeći na druge sorte ili potpuno raskrčiti vinograde."

No tu se vinari nadaju i odšteti: već teku pregovori i s francuskom vladom gdje bi se smatralo „realistično" raskrčiti oko 10 tisuća hektara - 100 km2 od čitavog područja Bordeauxa koje se prostire na oko 1.200 km2, kaže Christophe Chateau iz udruge vinara regije Conseil Interprofessionnel du Vin (CIVB). Odluka i dogovor se mora postići što prije, možda već ovog mjeseca.

Jer nema više smisla nadati se boljim danima: potrošnja vina i u Francuskoj već godinama pada, a kod poskupljenja u 2022. su se i Francuzi opet odrekli vina - samo u toj godini je prodaja pala za 15%. Udruga vinara procjenjuje kako bi se u sljedećih deset godina potrošnja vina mogla prepoloviti: jer i u toj zemlji je sve manje vremena za ručak. A ako se nešto i pojede, više tu neće biti i redovite bouteille de vin, niti alkohola uopće. Isto tako, Francuzima nije više mrsko probati i vina drugih zemalja što još više otežava stanje domaćih vinara.

Vinari područja gdje se tradicionalno radi crno vino - osim Bordeauxa je to i dolina rijeke Rhone i Languedoc-Roussillon smatraju kako im država treba pomoći suočiti se s ovom promjenom. Pariz je, uz potporu i Europske unije spreman staviti na raspolaganje do 160 milijuna eura za program otkupa vina kako bi se on pretvorio u etilni alkohol. Na taj način bi se s tržišta povuklo ukupno 2,5 milijuna hektolitara vina, dakle do dvije trećine prekomjerne ponude francuskog vina na tržištu.

Tmurna (i trijezna) budućnost

Naravno da i vinare i ljubitelje vina može zaboljeti što se vino pretvara tek u industrijski alkohol, ali drugog izbora nema. Već u doba korone su doduše građani Francuske popunili svoje zalihe vina kod kuće, ali je kolabirala gastronomija tako da je mnoštvo vina ostalo bez kupca. Ministarstvo poljoprivrede je potporom pomoglo otkupiti gotovo dva milijuna hektolitara vina - nekih 5% ukupne proizvodnje jednog godišta, kako bi se pretvorilo u alkohol. Ali ta potpora jedva da je pokrila troškove vinara: iznosila je od 58 do 78 eura za hektolitar, dakle 100 litara vina, ovisno o području.

Zbog svih tih promjena,francuski vinari sve više ovise o izvozu, ali to nije jednostavno. Mogu se možda nadati kako će izvoz u Kinu dostići razinu prije pandemije, ali to tržište nikad nije bilo osobito veliko. I zakleti ljubitelji vina će uz kinesku hranu prije naručiti pivo, a Kinezima je boca francuskog vina bila prije pokazatelj njihovog novog imutka nego neka tradicija. A onda je tu i klimatska promjena što još više tjera vinare prilagoditi se novim okolnostima.

Mnogi u tome već nisu uspjeli: mada vinogradarstvo obuhvaća dobru trećinu poljoprivrednika Francuske, broj vinarija neprekidno pada i sve su manje važne za ukupno gospodarstvo zemlje. Tako se od 2000. do 2020. broj vinarija smanjio za preko 40% i trenutno ih je još 52.330.

Bijelo tuče crno

No dok vinari juga Francuske, od Pirineja pa do Alpa imaju golemih problema, vinari s vinorodnih područja istoka zemlje kao što je Elzas jedva razumiju što je problem. Jer problem jest što se na jugu prije svega radi crno vino, u Elzasu je gotovo 90% vinograda grožđe za bijelo vino. A ta vina hladnijeg sjevera bolje i pristaju uz današnji stil života: manje je alkohola i već jedna čaša neće „udariti u glavu".

Tako i Manon Tijou iz Elzaškog udruženja vinara kaže kako oni nemaju problema s ponudom koja bi premašivala potražnju. Doduše su i oni u godini korone morali dati svoje vino za alkohol - uz značajne gubitke jer tamošnji vinogradi traže više posla i troška nego na jugu. Ali ove godine niti ne pomišljaju niti kap svog vina dati za etilni alkohol, dapače: „Iz godine u godinu mi prodajemo sve više vina", kaže nam Tijou.