Pregovori s Europskom unijom idu po planu

Supredsjedateljica Zajedničkoga parlamentarnog odbora RH i EU Marija Pejčinović Burić u utorak je rekla kako se nada da će pregovarački proces Hrvatske za ulazak u EU biti tema još samo na idućem sastanku Odbora, u studenome, a da će se na sastancima poslije toga razgovarati o temama koje će biti aktualne u samom postupku pristupanja, poput ratifikacije pristupnog sporazuma.

Pejčinović-Burić je to rekla na završnoj konferenciji za novinare koju je zajedno s drugim supredsjedateljem Odbora, švedskim parlamentarcem Gunnarom Hoekmarkom održala nakon završetka dvodnevnoga 11. sastanka Zajedničkog odbora održanoga u Hrvatskom saboru.

Podsjetila je kako je cilj Odbora olakšati i ubrzati proces pregovora zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, koji osim o stanju samih pregovora razgovaraju i o posebnim područjima važnim za njihov tijek, pa je u Zagrebu osobita pozornost bila posvećena 23. pregovaračkom poglavlju - Pravosuđe i temeljna prava.

"Hrvatska je postigla velik napredak u tom iznimno važnom području, a u tekstu zajedničke izjave usvojene nakon sastanka, navode se još neki zadaci koje Hrvatska mora ispuniti, poput postavljanja pravosudnih dužnosnika i početka djelovanja pravosudne akademije", rekla je Pečinović-Burić.

Ponovila je kako je važno da se pregovori Hrvatske i EU završe ove godine jer bi to bilo korisno i za Hrvatsku i za Uniju, ali bi poslalo jasnu poruku zemljama regije kako se isplati provesti reforme.

Gunnar Hoekmark rekao je kako je Hrvatska prva od zemalja koje su zatražile članstvo koja bi svoj cilj uskoro trebala ispuniti, ponovivši želju da se pregovori dovrše do kraja godine, a da se sva pregovaračka poglavlja otvore do sredine 2010. I on je ustvrdio kako je Hrvatska ostvarila važna postignuća u reformi pravosuđa i durgim područjima, što nije važno samo zbog ulaska u EU, nego i zbog koristi koju od toga imaju hrvatski građani i društvo u cjelini.

"Proces proširenja ne postoji zato da Europu učini što većom, nego zato da se osnaži funkcioniranje pravne države, otvorenost i sloboda društva", rekao je novinarima Hoekmark.

Kazao je kako se na sastanku govorilo i o vodećoj ulozi Hrvatske u regiji, što je potvrđeno i time što je predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor nedavno na Brdu kod Kranja svim susjednim zemljama koje to žele na dar ponudila hrvatski prijevod Europske pravne stečevine.

Marija Pečinović-Burić ocijenila je logičnim činjenicu da je poglavlje Pravosuđe i temeljna prava posljednje otvoreno, i da će vjerojatno biti posljednje zatvoreno, jer je ono u odnosu na prošla proširenja bitno prošireno, i obuhvaća veliki dio Europske pravne stečevine.

Ponovila je kako je zakonodavni dio u najvećoj mjeri odrađen i još preostaje provedba, prije svega u pogledu strožih mjerila pri izboru pravosudnih dužnosnika i glede početka rada Pravosudne akademije, čime se ispunjava i treći kriterij europskoga pravosuđa - kvaliteta, uz neovisnost i odgovornost.

Također je ustvrdila da bi se promjene Ustava u Hrvatskoj trebale dogoditi što prije, u travnju ili najkasnije u svibnju, ako se želi održati planirani ritam pregovora, koji bi doveo do njihova završetka do kraja godine. (hina/metro-portal)