Potres u Čileu skratio je dan na Zemlji za 1,26 milisekundi

Strahoviti potres magnitude 8,8 Richtera koji je pogodio Čile mogao je promijeniti cijelu Zemljinu rotaciju i skratiti duljinu dana na našem planetu, kazao je znanstvenik američke svemirske agencije NASA.

Sedmi najjači potres zabilježen u povijesti, koji je pogodio Čile u subotu trebao je skratiti duljinu dana na Zemlji za 1,26 milisekundi, prema istraživanju znanstvenika Richarda Grossa iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Pasadeni, u Kaliforniji. (milisekunda je tisućinka sekunde)

Veliki potresi mogu pomaknuti dovoljno stijena da preraspodijele masu planeta, što može ubrzati njegovu vrtnju.

"Možda je još impresivnije koliko je potres pomaknuo Zemljinu os inklinacije", kazali su dužnosnici NASA-e, prenosi u utorak znanstveni portal SPACE.com.

Računalni model koji su koristili Gross i njegove kolege kako bi utvrdili učinke potresa u Čileu, također je pokazao da je Zemljina os inklinacije, trebala biti pomaknuta za osam centimetara. Zemljina os inklinacije, oko koje je balansirana masa Zemlje, odstupa oko 10 metara od osi sjever-jug, oko koje se Zemlja vrti brzinom od 1.604 km/h.

Jaki potresi mijenjali su Zemljine dane i njezine osi u prošlosti. Primjerice Sumatranski potres snage 9,1 Richtera iz 2004., koji pokrenuo smrtonosni tsunami, trebao je skratiti Zemljin dana za 6,8 milisekundi i pomaknuti njezine osi za sedam centimetara.

Čileanski potres je slabiji nego sumatranski, ali je njegov utjecaj na Zemlju veći zbog položaja Čilea. Njegov se epicentar nalazio u Zemljinim srednjim zemljopisnim širinama, a ne u blizini ekvatora poput onoga na Sumatri. Tektonski rasjed odgovoran za potres u Čileu također siječe unutrašnjost Zemlje pod oštrijim kutom od rasjeda koji je odgovoran za Sumatranski potres, kazali su znanstvenici NASA-e.

Potres u Čileu usmrtio je najmanje 795 ljudi i izazvao velika razaranja u toj južnoameričkoj zemlji. (hina/metro-portal)