Postoji li toksična pozitivnost? O da, itekako...

U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.

Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP). Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je važno dopuštati cijeli raspon osjećaja.

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji.

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.

Profesorica Astrid Schütz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu. 

Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom, rekla je. Isto je s negativnim emocijama. Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.

Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti.

Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom, objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: One nam daju važne signale da nešto nije u redu, dodaje profesorica.

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak.

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte.

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične   pozitivnosti, rekla je Schütz.

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići? Iako taj termin zvuči pomalo otrcano 'mindfullness' pomaže pri radu na svim osjećajima. Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?, objašnjava Schütz.

Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima, zaključuje.