Postanite pametniji uz ove vježbe

Kvocijent inteligencije najviše se mijenja od tinejdžerske dobi do ranih 20-ih, a kasnije ostaje uglavnom stabilan, no to ne znači da nam je pamet fiksirana i da ne možemo učiniti nešto da poboljšamo, primjerice, potencijal svojeg pamćenja.

"Inteligenciju se može razvijati, i to poprilično dramatično", smatra psiholog i analitičar ljudskog ponašanja Bryan Roche. 

"Oni koji tvrde da im je kvocijent inteligencije fiksiran do kraja života pozivaju se na testove inteligencije, koji su relativno stabilni, ali razina nam se neprestano može razvijati", kaže Roche.

David Shenk, autor knjige "Genij u svima nama", kaže da je virtualno nemoguće odrediti bilo čiju točnu razinu inteligencije u bilo kojoj dobi, i da svatko ima potencijal postati genij, ili barem postići svoj maksimum. Ključ je, tvrdi on, u tome da najprije odbacite mit o tome da je za to potreban samo poseban dar.

Savjetuje da se, umjesto da budete opterećeni društvenim stereotipima o tome da nešto možemo ili "sigurno ne možemo" napraviti ili postati, uhvatite posla. Inteligencija je sposobnost usvajanja i korištenja novih vještina, i uključuje razum, rješavanje problema, pamćenje informacija i kreativnost.

Da bi sve to razvili i poboljšali potrebna je ponajprije snaga volje, a ovo su neki savjeti kako si pomoći.

Trenirajte memoriju - moguće je vježbati i 'oštriti' količinu rečenica koju pamtite, i za to postoje metode, a jedna od njih, "n-back", razvijena je od profesorice Susanne Jaeggi sa Sveučilišta u Kaliforniji. Možete je pronaći na ovom linku.

Otvorite se novim pogledima - dobro je uzeti u obzir i drugačije poglede na događaje i svijet. Ova vježba će vam otvoriti um za nove prilike, osobito nakon što se izložite novim informacijama i upoznajete ljude s kojima se inače ne bi družili.

Pronađite motivaciju - neuobičajena postignuća zahtijevaju motivaciju, i to ne lažnu, nego pravi osjećaj strasti da nešto želite učiniti, što do sada niste. 

Vježbajte kardiovaskularne vježbe - čak i ovo vam razvija inteligenciju i dugoročno pamćenje, kako su uočili znanstvenici iz Švedske.

Igrajte video igrice - konačnu imate izliku! Igranje igrica razvija dijelove mozga koji su zaslužni za osjećaj orijentacije u prostoru i vremenu, pamćenje informacija i strateško planiranje.

Meditirajte - smirena meditacija može razvijati mozak, a dovoljno je da se već 20 minuta dnevno fokusirate na disanje, držanje i mentalno stanje.