Postajemo li nacija pretilih?

Svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj je debela, upozorili su zdravstveni stručnjaci te naglasili važnost prevencije jer je debljina veliki čimbenik rizika za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti.

"Debljina je rizičan čimbenik za nastanak kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora i mentalnih poremećaja", upozoreno je na konferenciji za novinare uoči Dana osviještenosti o debljini, 20. ožujka.

Nedavna analiza Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je da će u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina debljina biti odgovorna za 10 posto slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 75 posto slučajeva dijabetesa, 7 posto slučajeva demencije i 5 posto slučajeva raka.

Prema toj analizi, u sljedećih će 30 godina u Hrvatskoj debljina biti povezana i s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine. Ulaganjem u prevenciju ne samo da čuvamo zdravlje naših ljudi, već i pridonosimo njihovoj dugovječnosti", istaknula je Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Debljina je u prvom redu zdravstveni problem

"Mnogi debljinu smatraju estetskim problemom, no vrlo je važno komunicirati da je to zdravstveni problem. U Zakladi "Hrvatska kuća srca" kroz brojne javnozdravstvene akcije kontinuirano se educira građane o važnosti zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i redovitih kontrola", rekla je Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade „Hrvatska kuća srca",

Na debljinu kao čimbeniku rizika dijabetesa upozorio je dijabetolog Dario Rahelić.

"Troškovi liječenja dijabetesa u Hrvatskoj iznose 4,6 milijardi kuna godišnje. Ta ogromna sredstva mogla bi se smanjiti kada bi se prevenirala debljina. Upravo je to ključ uspjeha, pogotovo kada znamo da u svijetu raste broj oboljelih od dijabetesa tipa 2 među mladom populacijom, a riječ je o bolesti koja je prije bila rezervirana uglavnom za stariju populaciju", istaknuo je Rahelić.

Naime, podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine pokazuju da svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom.

"Naša djeca plaćaju veliku cijenu zbog pretilosti, zbog debljine imaju manjak samopouzdanja i tri puta veće izglede da postanu žrtve zlostavljanja", naglasila je Portolan Pajić.

Važnost edukacije mladih

Važnost edukacije mladih ljudi o prevenciji debljine istaknula je i Antonija Balenović, ravnateljica Doma zdravlja centar Zagreb gdje je otvoreno besplatno savjetovalište o pravilnoj prehrani.

"Nažalost uglavnom nam dolaze stariji od 60 godina, te 80 posto žene u odnosu na muškarce", rekla je Balenović te pozvala mlade ljude da dođu u savjetovalište i preveniraju debljinu što je ranije moguće.

U sklopu obilježavanja Nacionalnog dana debljine, organizatori su planirali održati 4. Konferenciju "Hrvatski dan debljine", no zbog preporuka HZJZ-a i Kriznog stožera za civilnu zaštitu o otkazivanu svih javnih skupova u zatvorenom prostoru s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja koronavirusa, konferencija je odgođena za jesen.

"Nismo odustali od konferencije, već smo odgodili. Konferencija je ove godine imala za cilj okupiti vrhunske stručnjake iz različitih područja medicine, nutricionizma i farmacije kako bismo multidisciplinarno odgovorili na sve izazove u borbi s debljinom. Nažalost, svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj je debela, stoga je ovo problem koji svi moramo ozbiljno shvatiti te ćemo se njime detaljnije pozabaviti na konferenciji na jesen", izjavila je Sonja Njunjić, predsjednica udruge za borbu protiv prekomjerne tjelesne težine.