« Hrvatska
objavljeno prije 3 godine i 9 mjeseci
TROŠAK - 174.9 MILIJUNA

Popis stanovništva 2011. otkrit će kakvi su trendovi u nacionaloj strukturi stanovnika

Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, što je 14,8 posto više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina - s 14,91 posto na 7,5 posto

Fotografija vijesti
Više o

popis stanovništva

,

popis stanovništva 2011.

,

Državni zavod za statistiku

Nakon deset godina, u travnju se provodi  drugi poslijeratni Popis stanovništva. Pokazat će se nastavljaju li se u Republici Hrvatskoj trendovi iz 2001. koji su, po zadnjem popisu, donijeli porast udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu, smanjenje udjela nacionalnih manjina, te povećanje broja stanovnika kojima je hrvatski materinski jezik i koji su rimokatoličke vjeroispovijesti.

Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6 posto, što je 14,8 posto više nego 1991., uz istodobno smanjenje udjela nacionalnih manjina - s 14,91 posto na 7,5 posto, navodi se u konačnim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001., koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Gledajući pojedinačno nacionalne manjine, od 1991. do 2001. najviše je porastao udio romske manjine - za čak 52,4 posto, a značajnu tendenciju rasta imala je i albanska nacionalna manjina, koja je bilježila porast od 35,1 posto.

Devedesetih godina najviše je smanjen udio srpske nacionalne manjine i to s 12,2 posto 1991. na 4,5 posto 2001. godine.

Na prošlom popisu 2001. godine među nacionalne manjine prvi su put uvedeni i Bošnjaci, kojih je bilo 0,5 posto, dok je udio osoba koje se nisu nacionalno izjasnile iznosio 2 posto.

Narodnosni sastav po županijama 2001. pokazao je da su najveći udio Hrvata imale Krapinsko-zagorska (98,4 posto) i Varaždinska županija (97,7 posto).

Više od 90 posto Hrvata bilo je i u Splitsko-dalmatinskoj (96,3 posto), Zagrebačkoj (96,2 posto), Koprivničko-križevačkoj (96,0 posto), Međimurskoj (95,2 posto), Brodsko-posavskoj (94 posto), Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ( 93,3 posto) te u Gradu Zagrebu (91,9 posto).

Nacionalne manjine najviše su bile zastupljene u Vukovarsko-srijemskoj županiji (19,4 posto), gdje su s 15,5 posto prednjačili Srbi, a manjine su s 15,1 posto bile zastupljene i u Istarskoj županiji, u kojoj su manjinski najbrojniji bili Talijani.

U Istarskoj županiji ujedno je bilo i najviše - 10,7 posto nacionalno neizjašnjenih, a 4,3 posto stanovništva Istre samo se regionalno opredijelilo.

Što se tiče Roma, njih je 2001. bilo najviše u Međimurskoj županiji i to 2,4 posto (na razini države 0,2 posto).

Popis stanovnika 2001. pokazao je i porast broja osoba kojima je hrvatski materinski jezik i to za 17,2 posto u odnosu na 1991., a za čak 28,6 posto u odnosu na 1971.

Zanimljivo je i da se za varijantu "hrvatsko-srpskog" ili "srpsko-hrvatskog" materinskog jezika u popisu 1971. izjasnilo 18,6 posto stanovnika, dok je u popisu 2001. taj udio bio svega 0,2 posto.

Među ostalim modalitetima materinskog jezika u popisu 2001. srpski se jezik pojavljuje s jedan posto, s 0,5 posto talijanski, a slijede albanski, mađarski, slovenski, bošnjački, češki i romski.

S obzirom na vjeroispovijest, 2001. godine 87,8 posto stanovništva u Republici Hrvatskoj izjasnilo se da su rimokatolici, a 3 posto bilo je "agnostika i neizjašnjenih". U odnosu na 1991., broj katolika 2001. porastao je za 14,6 posto, dok je istodobno najviše smanjen broj pripadnika pravoslavne vjere i to za 60,3 posto u odnosu na 1991.

Smanjen je i broj onih koji ne pripadaju ni jednoj vjeri, kojih je 1991. bilo 3,9 posto, a 2001. - 2,2 posto. Usporedbe radi, na popisu 1953. godine 12,5 posto stanovnika Hrvatske izjasnilo se da nisu vjernici.

Na popisu 2001. godine 1,28 posto stanovnika RH bilo je islamske vjeroispovijesti, a najviše ih se tako izjasnilo u Istarskoj (4,2 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (3 posto).

Popis stanovništva najopsežniji je izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima. Nakon Drugog svjetskog rata stanovništvo Republike Hrvatske popisivano je 1948. i 1953., a nakon 1961. popis stanovništva redovito se provodi u desetogodišnjim razmacima.

Prvi sveobuhvatan popis proveden je 1857. u tadašnjoj Austriji i tek nakon tog popisa postoje podaci za cijelo područje današnje Republike Hrvatske.

Ovogodišnji popis stanovništva stajat će 174,9 milijuna kuna, a prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja 2011.

23.01.2011. 10:59:30
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh izrada Origami