« Hrvatska
objavljeno prije 1 mjesec i 25 dana
POLITIKA

Počela je uzbudljiva godina za Hrvatsku

Pred Hrvatskom je cijeli niz iznimno zanimljivih zadataka. Očekuje ju nekoliko izbora, predsjedanje Europskom unijom te borba protiv iseljavanja i stvaranje radnih mjesta

Plenki cvjeta...
Plenki cvjeta... (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

hrvatsko predsjedanje

Prvim danom 2020. godine Hrvatska je preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije i to je vlada premijera Andreja Plenkovića (HDZ) prema javnosti komunicirala kao najvažniji događaj godine. Preuzimanju palice prethodili su medijski napisi o problemima s osiguravanjem infrastrukture, ali i slab interes volontera za sudjelovanje u ovom političkom projektu. Pred Hrvatskom je sada organiziranje urednog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, kažu vladajući, te osluškivanje potreba Škotske i Sjeverne Irske.

Pomoć Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Osim toga, Plenković je na izbornom Kongresu europskih pučana u Zagrebu nekoliko puta naglasio kako ne podržava veto koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron uložio na otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. „Ponosan sam da smo podržali svoje prijatelje u regiji. Kako možemo tvrditi da smo globalni igrači, ako ne možemo prihvatiti taj izazov u susjedstvu?" - izjavio je Plenković u studenom. Upravo će se u Zagrebu na svibanjskom summitu o proširenju nastaviti bistriti ovaj problem. Pred summit su stavljena velika očekivanja, proglašen je i ključnim događajem hrvatskog predsjedanja, dok sam ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman poručuje da će se boriti za susjedstvo pa dodaje: „Trebalo bi upravljati očekivanjima, a s druge strane mi ćemo podržavati ono što je realno i moguće. Proces ulaska u EU ne ide od danas do sutra i mi smo radili snažno i teško na ispunjavanju svih kriterija i mjerila."

Također, od hrvatskog predsjedanja očekuju se i neke konkretnije politike oko upravljanja migracijama, prvenstveno kroz reformu azila oko koje ne postoji konsenzus među članicama Unije. No ne treba smetnuti s uma da je upravo zemlja predsjedateljica pod nizom teških optužbi za okrutno postupanje prema migrantima koji iregularno pokušavaju proći kroz nju, mahom iz smjera Bosne i Hercegovine.

Izbor predsjednika ili predsjednice

Kad smo već kod europskih pitanja, kažimo i da bi Zagreb u ovoj godini trebao dobiti presudu Europskog suda u Luxembourgu u slučaju slovenske tužbe protiv Hrvatske zbog kršenja europskih ugovora. To je nastavak pograničnog spora dviju zemalja. Naime, Hrvatska, zbog kontaminacije postupka, odbija provesti arbitražnu presudu te inzistira na bilateralnom rješenju spora.

Na unutarnjem planu, Hrvatska će u 2020. godini proći niz izbora. U nedjelju 5. siječnja građani će odabrati predsjednika između aktualne predsjednice i kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović i nekadašnjeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića.

Rezultat izbora će utjecati i na procese unutar vladajuće stranke, prvenstveno na poziciju Andreja Plenkovića. Naime, nakon što predsjedanje Vijećem Europske unije preuzme Njemačka, pred HDZ-om su unutarstranački izbori, a pred Hrvatskom parlamentarni. Milanovićeva pobjeda mogla bi tako potaknuti borbu frakcija unutar HDZ-a koji još vrluda između desnog centra i konkretne desnice. S druge strane, pobjeda Grabar-Kitarović i uspješno predsjedanje Vijećem Europske unije u konačnici bi mogle donijeti Plenkoviću još jedan mandat u Banskim dvorima.

Važne sudske odluke

Predsjednički izbori utjecat će i na odnose Hrvatske sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom pa se očekuje da bi ih eventualna Milanovićeva pobjeda mogla djelomično relaksirati, dok aktualna predsjednica i kroz kampanju šalje jasnu poruku da ne priznaje legitimitet Željku Komšiću, hrvatskom članu Predsjedništva BiH. Što se Srbije tiče, Milanović najavljuje gospodarsku suradnju, „bez cvijeća i grljenja", dok Grabar-Kitarović kaže da neće otići u uzvratni posjet srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, sve dok Srbija ne otkrije gdje su nestali iz Domovinskog rata.

Jedna odluka Ustavnog suda trebala bi bitno promijeniti kaznena suđenja u takozvanim velikim slučajevima. Ustavni suci će tako reći jesu li zakoni koji predviđaju osnivanje Visokog kaznenog suda u skladu s Ustavom RH. Taj sud predviđen je kao žalbeni sud u kaznenim predmetima i trebao je početi s radom prvog radnog dana tekuće godine. Na njemu se ne bi rješavale sve žalbe, već bi odlučivao samo u najkrupnijim slučajevima koji se vode na županijskim sudovima. Pred Vrhovnim sudom je odluka o žalbi odbjeglog nogometnog moćnika Zdravka Mamića. On je proglašen krivim za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama, zbog čega bi iza rešetaka trebao provesti 6 i pol godina. Mamić pak iz Međugorja šalje novogodišnju čestitku svojim protivnicima uz poruku da se nada da će oni ostvariti barem petinu rezultata koje je on postigao s Dinamom u proteklom desetljeću.

Borba za ostanak i opstanak

Iako državna statistika pokazuje da je trend iseljavanja iz Hrvatske zaustavljen, ta se činjenica ne može pripisati promišljenim politikama. Demografski devastirana država svakim danom sve više osjeća nedostatak liječnika, turističkih radnika, čak i dimnjačara pa je za očekivati da će se ovim problemom vladajući u 2020. godini baviti barem deklarativno. Prema dostupnim podacima država će uložiti dodatne napore u usmjeravanju nezaposlenih u privatno poduzetništvo. Naime, poticaji za samozapošljavanja (otvaranje tvrtki i obrta) bit će dvostruko veći nego u prošloj godini pa će novi poduzetnici za opremu i doprinose od države moći dobiti i do 100.000 kuna koje se u Hrvatsku prelijevaju iz Europskog socijalnog fonda. Kao pronatalitetnu mjeru Ministarstvo za demografiju je najavilo „dječju karticu". Ona bi pak trebala biti platforma za pakt javnih i privatnih partnera koja bi u konačnici trebala djeci omogućiti jeftinije sportske i kulturne sadržaje, ali i hranu te druge potrepštine.

Pelješki most, vojni zrakoplovi...

I u ovoj godini najveći hrvatski infrastrukturni projekt ostaje Pelješki most koji je nakon godine dana podvodnih radova počeo izranjati na površinu. Zbog žalbi prijavitelja na natječaj, gradnja pristupnih cesta kasni, no ministar prometa i infrastrukture poručuje da ne treba brinuti. "Radovi idu dobro što se tiče mosta. Što se tiče cesta, radovi će uskoro početi", rekao je Oleg Butković. Projekt financiran europskim novcem treba biti završen do 2023. godine, no ministar je uvjeren da će to biti i godinu dana prije roka. Priča je, podsjetimo, počela još 1997. godine i do sada je nekoliko vlada započinjalo radove na povezivanju juga Hrvatske. Zbog toga je ovaj most, koji još uvijek nema ime, državno i gospodarsko pitanje, ali i politički kapital vlade Andreja Plenkovića. S druge strane, ista ta vlada izgubila je dio kredita na propalom pokušaju nabavke ratne eskadrile od Izraela, što će već ove godine pokušati popraviti. 

Piše: Siniša Bogdanić/DW
03.01.2020. 10:29:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh