Plesom do zdravlja

"Nije iznenađujuće da umjerena tjelesna aktivnost štiti od kardiovaskularne smrti", kaže voditeljica istraživanja Dafna Merom s australskog sveučilišta Western Sydney.

"Bila sam iznenađena da vrlo spori ples ne štiti. Koristi se pripisuju društvenom i emotivnom aspektu plesa, pa sam očekivala da je i spori ples koristan", kazala je Merom.

Njezin tim je obradio rezultate 11 istraživanja provedenih u Velikoj Britaniji od 1995. do 2007. na više od 48000 odraslih osoba starijih od 40 godina koje na početku istraživanja nisu imale nikakvu srčanu bolest.

Posebno se usmjerio na dio anketa u kojima su ispitanici odgovarali na pitanja o učestalosti i intenzitetu plesa i pješačenja tijekom prethodna četiri tjedna. Potom su te podatke povezali s nacionalnim registrom umrlih.

Oko 3100 od 48000 ispitanika kazalo je da se bavi plesom, a dvije trećine da pješači.

Oni koji su plesali bili su mlađi, mršaviji i imali su manje izglede da pate od kroničnih bolesti te su sveukupno imali više sati tjelesnih aktivnosti od neplesača.

Od ukupnog broja ispitanika od bolesti srca i krvnih žila umrlo je njih 1714.

Oni koji su se bavili umjereno intenzivnim plesom ili pješačenjem imali su manje izglede umrijeti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji se nisu bavili plesom ili su vrlo malo hodali, navodi se u radu objavljenom u časopisu American Journal of Preventive Medicine.

Tjedno se preporučuje minimalno 150 minuta umjereno intenzivnih tjelesnih aktivnosti.

Svi plesovi imaju brži ili sporiji tempo, a što je brži to bolje za zdravlje vašega srca, kaže Merom.

"Savjetovala bih one kojima je pješačenje dosadno da probaju ples. U tome možete postići veći intenzitet nego hodajući i u kraće vrijeme iste koristi. Ples je napor i za mozak jer se radi o aktivnosti u kojoj je potreban viši stupanj koordinacije, vještine i učenje", dodaje ona.