« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 6 godina i 6 mjeseci
Njam njam!

Pet razloga zašto se prejedamo

Nema onoga tko se barem jedanput u životu nije prejeo, a većina nas to čini češće nego što je pametno

Jedete previše?
Jedete previše? (Pixabay)
Više o

savjeti

,

prejedanje

Više ne osjećamo glad, a još uvijek jedemo. Poznato? Nema onoga tko se barem jedanput nije prejeo. U ovom ćemo vam članku navesti 5 razloga zašto to činimo.

1. Veličina porcije
Dokazano je da vizualni aspekt obroka, poput njegove veličine, utječu na količinu hrane koju pojedemo. U SAD-u je provedena studija u kojoj su ispitanici jeli juhu dok se tanjur nekih od njih potajno punio uz pomoć cijevi koja je ispod stola bila pričvršćena za njega. Oni čiji se tanjur sam punio pojeli su 73% više od onih koji su si sami mogli dodati još. Osim toga, uopće nisu vjerovali da su pojeli više niti su tvrdili da se osjećaju kao da su se prejeli.

2. Raznolikost hrane
Kad jedemo, polako se privikavamo na okus hrane i nekog specifičnog okusa zbog čega ga se zasitimo pa zato prestanemo jesti. No kad u isto vrijeme jedemo različitu vrstu hrane, naš tek se iznova obnavlja.
Istraživanjem se dokazalo da ljudi jedu 4 puta više kada jedu više vrsti raznolike hrane. Iako nutricionisti preporučuju raznoliku prehranu, ona bi trebala biti servirana u razumnim količinama.

3. Odvraća nam se pažnja
Jedemo dok radimo nešto drugo, gledamo televiziju, tipkamo po mobitelu... To smeta mehanizmima koji nas inače zaustavljaju kad smo siti, što znači da ćemo dulje osjećati glad i više pojesti.
I ne samo to, odvraćanje pažnje od hrane uništava našu svjesnost o sitosti i konzumaciji hrane općenito, zbog čega tijelo podsvjesno zaboravlja da smo jeli i traži još - pa često krenemo jesti kasno uvečer.

4. Alkohol
Prevelika impulzivnost i manjak samokontrole poznati su simptomi alkoholiziranog stanja, što znači da pod utjecajem alkohola nećemo moći pratiti signale tijela koji nam javljaju o sitosti. Samo dva alkoholna pića dovoljna su da poremete te signale.

5. Jedemo s drugima
Kad jedemo u društvu, ono nesvjesno utječe i na vrstu i na količinu hrane koju konzumiramo. Što smo bliskiji s ljudima s kojima jedemo, time će oni više (preporukama ili izborom hrane za nas, poticanjem da probamo nešto novo ili uzmemo još i desert...) utjecati na nas.

Kako da svemu ovome stanemo na kraj (dakako, nećemo odbijati jesti u društvu!)?
Tako da obraćamo pažnju na ono što jedemo. Trebali bismo manje razgovarati prilikom jela i usredotočiti se na okuse i reakcija našeg tijela na hranu.

Piše: Andrea Holi
29.05.2018. 13:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh