Pet fascinantnih činjenica o ljudskom tijelu

Ljudsko je tijelo fascinantan i savršeno ugođen stroj koji funkcionira na načine koje je teško i zamisliti. Stoga je lako pronaći nekoliko činjenica o ljudskom tijelu koje će vas iznenaditi i zapanjiti.

Pa krenimo, naprimjer, s toliko spominjanim kilogramima. Svaki dodatni kilogram težine koji nalijepite na sebe natjerat će vaše tijelo na stvaranje otprilike 20 kilometara novih krvnih žila, što malih vena i arterija, što kapilara. Ako izgubite višak kilograma, tijelo će blokirati i apsorbirati krvne žile koje više nisu potrebne.

Ono što sigurno niste znali jest činjenica da u svakom trenutku najvjerojatnije dišete kroz samo jednu nozdrvu, a one se smjenjuju na dežurstvu otprilike svaka četiri sata. Kad dišete na desnu, raste razina glukoze u krvi i koristite više kisika, stimulirajući pritom lijevu, logičku stranu mozga. Disanje kroz lijevu nozdrvu, posljedično, stimulira kreativnu stranu mozga, pa ako vam je potrebno, iskoristite ova nova saznanja ciljanim disanjem.

Šmrklji su, vjerovali ili ne, zdravi. To što smo ih svi kao klinci trpali u usta zapravo je bilo dobro za nas, jer oni zaustavljaju bakterije i ostale gadosti iz zraka i vežu ih na sebe, a kad ih pojedemo navikavamo naš imunološki sustav na njih i treniramo ga za borbu protiv tih zagađivača. Jest grozno, ali je tako.

Soli na ranu je izraz koji često koristimo, no šećer na ranu ne stavljamo, a trebali bismo. Afrikanci to rade od pamtivijeka, a šećer na rani djeluje protuupalno jer povuče svu tekućinu i na taj način onemogućava razvijanje plodnog tla za razvoj bakterija. Sljedeći put kad se tako porežete da vam zatreba flaster, pospite ranu šećerom prije toga.

Stegosaurus je dinosaur koji je imao dva mozga, jer je njegovo tijelo bilo toliko glomazno da maleni mozgić u glavi nije mogao svime upravljati. Drugi mozak imaju i ljudi, a on se nalazi u crijevima. Ne doslovno, naravno, ali od želuca do izlaza u crijevima se nalazi preko 100 milijuna neurona, bitno više nego u kralježnici, i to je zapravo unutarnju živčani sustav. On je i razlog što je želudac toliko prisutan u narodnim izrekama, jer osim što upravlja probavom, taj živčani sustav igra ulogu u oblikovanju općeg raspoloženja, što omogućava hrani takav utjecaj na nas.