Pad hrvatskog BDP-a u odnosu na Europsku uniju

Podaci koje je danas objavio statistički ured Europske unije, Eurostat, pokazuju kako je hrvatski BDP prema paritetu kupovne moći iznosio 61 posto prosjeka EU, dok je onaj mjeren prema stvarnoj potrošnji tek na 56 posto, javlja Hina.

Uz BDP po paritetu kupovne moći, koji je najčešći indikator bogatstva, Eurostat je objavio i BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji, koji se smatra indikatorom koji bolje i preciznije održava ekonomsku situaciju kućanstava.

Hrvatski BDP po glavi stanovnika pao je sa 64 posto, koliko je iznosio 2009., na 61 posto prošle godine, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji pao je s 58 na 56 posto.

Prema prvom indikatoru Hrvatska je bolja od Litve (57 posto), Latvije (51 posto), Rumunjske (46 posto) i Bugarske (44 posto). Ljestvica zemalja po BDP-u prema stvarnoj individualnoj potrošnji je slična, s tim da je Litva (61 posto) ispred Hrvatske (56 posto).

I 2010. najbogatiji je bio Luksemburg čiji BDP, mjeren paritetom kupovne moći, iznosi 271 posto europskog prosjeka. Za visoki luksemburški prosjek dijelom je odgovoran i veliki broj radnika koje rade u toj zemlji, a žive u okolnim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Usporedbe radi, bruto nacionalni dohodak Luksemburga, koji obuhvaća i zarade luksemburških državljana u inozemstvu, ali ne i stranih državljana u Luksemburgu, iznosi 195 posto europskog prosjeka.

Iza Luksemburga je Nizozemska sa 133 posto europskog prosjeka, zatim Irska (128 posto), Danska (127). Na dnu ljestvice su Latvija (51 posto), Rumunjska (46 posto) i Bugarska (44 posto).

Među kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU-u najbolje stoji Turska, čiji BDP mjeren po paritetu kupovne moći iznosi 49 posto europskog prosjeka, zatim Crna Gora (41 posto), Makedonija (36 posto), Srbija (35 posto), BiH (31 posto) i Albanija (28 posto).

Prema stvarnoj individualnoj potrošnji, BDP u Turskoj je 53 posto, Crnoj Gori 51 posto, Srbiji 43 posto, Makedoniji 41 posto, BiH 37 posto i Albaniji 31 posto.